Istraživači sa Sveučilišta u Ottawi su otkrili da je pandemija COVID-19 osobito utjecala na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika te njihovo spavanje, izlažući ih ozbiljnim problemima s mentalnim zdravljem u budućnosti.

Jude Mary Cénat, docent na studiju psihologije Fakulteta društvenih znanosti, i njegov tim proveli su sustavni pregled i meta-analizu 55 globalnih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 190 000 sudionika istražujući “Prevalenciju simptoma depresije, anksioznosti, nesanice, posttraumatskog stresnog poremećaja i psihološkog distresa među populacijama pogođenim pandemijom COVID-19: sustavni pregled i metaanaliza”, koja je objavljena u časopisu Psychiatry Research.

Tim dr. Cénata otkrio je, prilikom proučavanja populacija pogođenih bolešću COVID-19, da su se mentalni problemi poput depresije, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) značajno povećali tijekom pandemije. Upadljivo je da je zdravstvenim djelatnicima, koji su od početka 2020. godine na prvoj crti obrane od novog koronavirusa, značajno ugroženo mentalno zdravlje, što stvara zabrinjavajuću perspektivu za budućnost ukoliko se ne pruži odgovarajuća podrška za mentalno zdravlje.

Dr. Cénat, pročelnik Laboratorija za istraživanje vulnerabilnosti, traume, otpornosti i kulture (V-TRaC Lab), rado je razgovarao o nekim ključnim pronalascima u studiji.

Zašto ste se odlučili pokrenuti ovo istraživanje?

JMC: “Provedeno u globalnoj perspektivi mentalnog zdravlja, glavni cilj ovog sustavnog pregleda i metaanalize bio je analizirati utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje pogođenih populacija kako bi se pomoglo u razvoju i provedbi programa mentalnog zdravlja temeljenih na dobivenim dokazima.”

Što ste otkrili?

“Otkrili smo povećanu prevalenciju depresije (rast od 15,97%), anksioznosti (+ 15,15%), nesanice (+ 23,87%), PTSP-a (+ 21,94%) i psihološkog distresa (+ 13,29%) među populacijama pogođenim COVID-19. Ova su otkrića važna jer su učestalost simptoma i poremećaja koje smo utvrdili veći od uobičajene prevalencije o kojoj je izvijestila Svjetska zdravstvena organizacija; depresija je bila tri puta veća; anksioznost je bila četiri puta veća, a PTSP pet puta veći u našem istraživanju. ”

Kakva je situacija sa zdravstvenim djelatnicima?

“Zdravstveni djelatnici su znatno više prijavljivali nesanicu nego opća populacija, dok su za ostale simptome pokazali slične stope kao i opća populacija. Ti su rezultati u skladu s prethodnim studijama koje su pokazale da tijekom epidemija i kriza (poput SARS-a ili ebole), zdravstveni djelatnici općenito imaju istu razinu, ili manju, problema s mentalnim zdravljem od ostatka društva. Međutim, trebaju se provesti longitudinalne studije kako bi se utvrdilo je li ta nerazličitost zdravstvenih djelatnika i opće populacije povezana s privremenim strategijama suočavanja povezanih s borbom na prvoj liniji.

Jesu li se nalazi razlikovali ovisno o podrijetlu studije uključene u istraživanje?

“Nisu primijećene značajne razlike kod spola, zemljopisnih regija i zdravstvenih radnika, osim što je nesanica češća u potonjoj skupini. Kratkoročne posljedice po mentalno zdravlje jednako su visoke među pogođenim zemljama.”

Koji su dugoročni problemi?

“Nakon završetka pandemije, zdravstveni djelatnici bi mogli razviti ozbiljnije probleme s mentalnim zdravljem. Na primjer, prevalencija nesanice, koja je više od dva puta veća među zdravstvenim djelatnicima, prediktor je depresije i suicidalnih misli.”

Zašto su ovi nalazi tako važni?

“Ovo je najveći i najopsežniji sustavni pregled na ovu temu od početka pandemije COVID-19. Naša studija će pomoći u usmjeravanju istraživanja i razvoju boljih programa za očuvanje mentalnog zdravlja tijekom i nakon pandemije.”

Izvorni članak: Cénat JM, Blais-Rochette C, Kokou-Kpolou CK, i sur. Prevalence of symptoms of depression, anxiety, insomnia, posttraumatic stress disorder, and psychological distress among populations affected by the COVID-19 pandemic: A systematic review and meta-analysis. Psychiatry Res. 2020;295:113599.
Preveo: Nikola Žaja, dr.med.
Skip to content