Resocijalizacija

Resocijalizacija

Centar za resocijalizaciju osnovan je 1996. godine kao samostalni odjel, pod vodstvom Dubravke Stijačić, prof. defektolog –socijalni pedagog i psihoterapeut (ECP), koja ga vodi do danas.

Centar za resocijalizaciju organizira i provodi socioterapijske, radno-terapijske, rekreativne i edukacijske aktivnosti za pacijente cijele bolnice u svrhu resocijalizacije i rehabilitacije. Cilj svih navedenih planiranih aktivnosti, koje se određuju prema procijeni terapeuta u suradnji sa pacijentom, je podizanja opće razine funkcioniranja, sa ciljem što bolje adaptacije na životnu i radnu sredinu bolesnika.
Danas Centar ima 15 stalno zaposlenih djelatnika, te nekoliko pripravnika socijalnih pedagoga i radnih terapeuta: tim čine voditeljica Centra, prof. defektolog soc.pedagog i psihoterapeut, prof. defektolog soc.pedagog, akademski kipar, četiri viša radna terapeuta, viši medicinski tehničar, likovni tehničar, te pet djelatnika zanatskih struka.

Aktivnosti se provode: a) u prostorijama Centra za resocijalizaciju, u grupama, prema određenom rasporedu; b) na odjelima, pod vodstvom radnih terapeuta i defektologa; c) na odjelima, pod vodstvom medicinskog osoblja uz superviziju djelatnika Centra za resocijalizaciju.

Terapijske aktivnosti u Centru: Socioterapijske grupe za resocijalizaciju i jačanje zdravih dijelova ličnosti; adaptacija na život u grupi, unapređenje vještina komunikacije i vještina svladavanja konflikta; posebno je značajno stjecanje iskustva realiteta, prihvaćanja drugih i samoga sebe.

Edukacijske grupe – osvješćivanje zdravih i štetnih navika (alkohol, droga, pušenje, seksualne navike). Psihoterapijske grupe: usvajanje novih obrazaca ponašanja, kroz djelotvornije zadovoljavanje potreba. Individualno savjetovanje ili psihoterapija.

Trening životnih vještina – grupa je organizirana kroz tematske radionice namijenjene osobama koje žele poboljšati ili naučiti vještine potrebne za što samostalnije funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima te poboljšati kvalitetu života, uključujući skrb o sebi, produktivnost, organizaciju slobodnog vremena, važnost zdrave prehrane i utjecaja tjelesne aktivnosti na zdravlje, higijenu spavanja, zabavu.

Trening socijalnih vještina – prema procjeni socijalnog funkcioniranja organizirane su grupe za vježbanje: komunikacijskih vještina, vještina potrebnih za rješavanje sukoba, vještine asertivnosti, vještine sklapanja prijateljstva, vještine pronalaženja partnera, vještine potrebne za život u zajednici, vještine pronalaženja zaposlenja.

Kreativne grupe – pod vodstvom likovnih stručnjaka, od različitih se materijala izrađuju uporabni predmeti (vaze, podmetači za čaše i sl.), ukrasni predmeti (nakit, torbice itd.) i umjetnički radovi. Često se radi i grupno, npr. kolaži ili mozaici, a radi se i po dijelovima – neki pacijenti rade složenije a drugi jednostavnije poslove, npr. pri izradi igračaka. U ovim grupama pacijenti izražavaju svoju kreativnost, slobodno iskazuju svoje emocije a ujedno ostvaruju i socijalne kontakte. Radovi pacijenata redovito se izlažu svake godine povodom Dana bolnice 15.studenog.

Zanatske radionice – većinom pohađaju pacijenti koji dulje borave u bolnici, primjerice oni s Odjela za forenzičnu psihijatriju. Mogu se uključiti u rad krojačke, tkalačke ili radionice za različite ručne radove. Radionice vode majstori pojedinog zanata. Grupa za planiranje vikend aktivnosti – sve aktivnosti su prilagođene potrebama i individualnim željama – svaka se aktivnost organizira – od planiranja, realizacije do evaluacije.

Zdravlje i ljepota žene, relaksacija plesom, medicinske vježbe, posjeti izložbama i muzejima, organizacija koncerata i drugih priredaba, organizacija izložbi radova pacijenata , organizacija izleta, prigodne proslave za blagdane, ambulantna grupa za kronične shizofrene bolesnike, i rekreativna terapija podrazumijeva različite zabavne aktivnosti u kojima sudjeluju pacijenti: sportska natjecanja, priredbe, koncerti, ples, maskenbal, izleti, interesne grupe – literarna i karaoke.

Radna terapija 3Radna terapija 2Radna terapija 1