Zavod za dijagnostiku i intenzivno liječenje

Zavod je smješten u zgradi „četvorke“, a ustrojstvene jedinice zavoda su:

  • Odjel urgentne psihijatrije
  • Jedinica hitne i prijamne službe
  • Jedinica intenzivne skrbi

  • Odjel za prve psihotične poremećaje s dnevnom bolnicom za prve psihotične poremećaje

Zavod za dijagnostiku i intenzivno liječenje

U Zavod za dijagnostiku i intenzivno liječenje liječe se bolesnici potrebiti intenzivne i urgentne psihijatrijske skrbi, pacijenti koji su u prvom kontaktu s psihijatrijskom liječenjem, bolesnici s manifestacijama prvih psihotičnih poremećaja i oni s visokim rizikom javljanja psihoze. Funkcionalna i kadrovska organizacija Zavoda omogućuje sve vidove hospitalnog liječenja bolesnika ovisno o trenutnoj kliničkoj slici psihičkih poremećaja, somatskom stanju i brojnim drugim karakteristikama koje determiniraju stupanj potrebne dijagnostičke i terapijske skrbi za  bolesnika.  Također, u sklopu Zavoda realiziraju se brojne terapijske aktivnosti u okviru ambulantnog liječenja i Dnevne bolnice za prve psihotične poremećaje.

Zavod za dijagnostiku i intenzivno liječenje sastavnim  je dijelom Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske  za shizofreniju i druge psihotične poremećaje iz spektra shizofrenije koji je dodijeljen Klinici za psihijatriju Vrapče.

U sklopu Odjela urgente psihijatrije nalaze se jedinica hitne i prijamne službe i jedinica intenzivne njege. Jedinica hitne i prijemne službe smještena je u prizemlju Zavoda. Rad ove jedinice strukturiran je kroz 24-satno dežurstvo tri liječnika (dva specijalista i jednog specijalizanta psihijatrije) tijekom kojeg se realiziraju hitni prijemi, hitni psihijatrijski pregledi i skrb za sve hospitalizirane bolesnike u Klinici (nakon 16 sati radnim danom i 24 sata tijekom vikenda). Uz liječnike,  medicinski tim ove jedinice čine i medicinski tehničari koji, u slučaju potrebe, intreveniraju u hitnim medicinskim postupcima u jedinici intenzivne skrbi.

U jedinici intenzivne skrbi  (10 kreveta) liječe se bolesnici čija klinička slika zahtijeva kontinuirani 24-satni nadzor medicinskog osoblja. Indikacije za liječenje u ovoj jedinici najčešće su simptomi psihičkih poremećaja uslijed  kojih bolesnici potencijalno ugrožavaju vlastitu ili tuđu sigurnost, zdravlje ili život,  bolesnici koji potrebiti intenzivnog i kontinuiranog  dijagnostičkog i terapijskog praćenja zbog složene psihičke i tjelesne simptomatike, ali i ona psihička stanja za koja se inicijalno predmjeva da će biti  razriješena u kraćem vremenskom roku (primjerice krizne reakcije). Također, u ovu će jedinicu biti smješteni i već hospitalizirani bolesnici koji iskazuju značajno pogoršanje psihičkog i/ili tjelesnog stanja. Dijagnostički postupci koji se provode u ovoj jedinici, uz psihijatrijske, sukladno potrebama pacijenta, uključuju i široki spektar obrade: laboratorijske pretrage, neuorološki i internistički pregled i praćenje,  MSCT mozga, ultrazvučnu dijagnostiku itd.

Boravak bolesnika u jedinici intenzivne skrbi limitiran je na najkraće moguće trajanje ovisno o procjene rizika (od nekoliko sati do nekoliko dana), a nakon čega se liječenje nastavlja na drugim Odjelima ovog Zavoda, odnosno na drugim Zavodima Klinike, a oni bolesnici kod kojih je ne postoji daljnja indikacija za bolničkim liječenjem bivaju otpušteni uz nastavno ambulantno praćenje.

Odjel urgentne psihijatrije (32 kreveta) nalazi se na prvom katu zgrade Zavoda. Liječenje bolesnika na ovom Odjelu može predstavljati nastavno liječenje nakon inicijalnog poboljšanja kliničke slike u jedinici intenzivne njege ili se prijem bolesnika realizira izravno na Odjel pri čemu je osnovno načelo   postupanja bazirano na načelu hitnosti. Stoga se na Odjelu urgentne psihijatrije liječe bolesnici  heterogenih psihičkih poremećaja potrebiti hitnog psihijatrijskog liječenja, ali i promptne (diferencijalno) dijagnostičke obrade. Terapijsko – dijagnostički plan modelira se krajnje individualizirano i ovisno o potrebama svakog pojedinog pacijenta. Uz famakološko liječenje, na Odjelu se provode i socioterapijske i psihoterapijske aktivnosti: radno-okupacijska i kreativna terapija, fitness terapija, suportivna psihoterapija itd. Nakon liječenja na ovom Odjelu pacijenti, ovisno o stupnju poboljšanja kliničkog stanja i individualnim potrebama, nastavljaju liječenje na nekom od drugih odjela Klinike,  u dnevnim bolnicama Klinike ili se liječenje nastavlja kroz ambulatno  praćenje.

Odjel za prve psihotične pormećaje osnovan je 2004. godine kao prvi, i za sada jedini, bolnički  odjel u našoj državi ii predstavlja nov, suvremen  i jedinstveni koncept psihijatrijske skrbi za bolesnike oboljele od prvih manifestacija psihotičnih poremećaja i onih s visokim rizikom javljanja psihoze.

Sukladno ustroju Zavoda za dijagnostiku i intenzivno liječenje i praćenje pacijenata strukturirano je kroz jedinstveni model vertkalne integracije – od jedinice intenzivne skrbi (gdje se započinje inicijalna diferencijalno dijagnostička obrada, vrši procjena rizika i postiže inicijalna stabilizacija stanja), preko Odjel za prve psihotične poremećaje (provođenje detaljne dijagnostike, specifičnih terapijskih intervencija i strukturiranje dugoročnog terapijskog plana) do provođenja vanbolničkog liječenja (liječenje u Dnevnoj bolnici za prve psihotične poremećaje i ambulantno liječenje i praćenje). Prednosti ovog modela liječenja su integracija bolničkih i vanbolničkih terapijskih i rehabilitacijskih intervencija pri čemu je pacijent u svim etapama liječenja i rehabilitacije vezan uz istog psihijatra i isti terapijski tim s ciljem postizanja što kvalitetnijeg oporavka od bolesti.

Odjel je smješten je na drugom katu Zavoda i broji 32 kreveta. Rad Odjela strukturiran je sukladno suvremenim primjenjivim dijagnostičkim, terapijskim i rehabilitacijskim metodama specifičnim za ovu populaciju pacijenata  u osnovi kojeg je integralni individualizirani pristup svakom bolesniku pri čemu se uvažava heterogenosti dijagnostičkih kategorija i kliničkih prezentacija prvih psihotičnih poremećaja, ali i  različitost individualnog konteksta svakog pojedinog bolesnika.

Za svakog bolesnika liječenog na Odjelu formulira se individualni multidisciplinarni (diferencijalno)  dijagnostički i terapijski plan u strukturiranje kojeg su, uz psihijatra, uključeni i psiholozi, neurolozi, (po potrebi i internisti, ginekolog i ostali liječnici somatske medicine), psiholozi, socijalni radnik, socijalni pedagozi, radni terapeuti i medicinske sestre i tehničari.  Uz farmakološke postupke na odjelu se provode brojne individualne i grupne psihoterapijske, socioterapijske i psihoedukacijske grupne i individualne aktivnosti: KBT, psihoedukacija, suportivna psihoterapija, integrativna psihoterapija, metakognitivni trening, trening zdravih navika/kvalitete života, trening socijalnih vještina, kontrole impulsa i stresa i rješavanje konflikta, planiranje/evaluacija dnevnih aktivnosti, planiranje i evaluacija terapijskih adaptacionih izlazaka, savjetovanje, radno-okupaciona terapija, fitness terapija, art terapija, terapijska zajednica, suportivna obiteljska terapija i psihoedukacija obitelji.

U Dnevnoj bolnici za prve psihotične poremećaje (smještenoj u potkrovlju zgrade Zavoda)  liječe se bolesnici nakon stacionarnog liječenja na Odjelu za prve psihotične pormećaje, ali i pacijenti kod kojih nije bilo indkacija za stacionarno liječenje te oni s visokim rizikom razvoja psihotičnog poremećaja. Dnevna bolnica za prve psihotične poremećaje, sukladno suvremenom pristupu liječenja bolesnika s prvim psihotičnim poremećajima,  predstavlja „most“ između stacionarnog i ambulantnog programa liječenje.

Psihoterapijske, socioterapijske i psihoedukacijske  aktivnosti u Dnevnoj bolnici odvijaju se kroz strukturirani  program grupnih  (i individualnih) aktivnosti koje obuhvaćaju: individualnu i grupnu kognitivno-bihevioralnu terapiju, psihoanalitičku i integrativnu psihoterapija, metakognitivni trening, psihoedukaciju, trening socijalnih vještina, trening životnih vještina,  terapiju kontrole impulsa i stresa i rješavanje konflikta,  komunikacijske vještine, savjetovanje, suportivno-ventilacijsku grupe, fitness, radno-okupacionu i kreativnu terapija, terapijsku zajednica, posjete muzejima i izložbama i izlete. Posebna pažnja se usmjerava na poboljšanje suradljivosti bolesnika u terapijskom procesu, redukciju stigmatizacije i autostigmatizacije,  te  psihoedukaciju članova obitelj.

U ambulantni rad Zavoda za dijagnostiku i intenztivno liječnje uključeni su bolesnici koji po otpustu iz bolnice nastavljaju vanbolničko liječenje pri istom psihijatru koji se o pacijentu skrbio i tijekom hospitalizacije. U sklopu intermitentnog  ambulantnog liječenja pacijenti se mogu  uključiti i u grupne terapijske aktivnosti  koje vode  terapeuti  Zavoda i bolnice (psiholozi, socijalni radnik, socijalni pedagozi, medicinske sestre i tehničari, radni terapeuti)  ali i  druge grupne i individualne psihoterapijske, socioterapijske i psihoedukacijske aktivnosti primjerene individualnim potrebama pacijenta (kognitivno-bihevioralna, psihoanalitička i integrativna psihoterapija, obiteljska terapija, metakognitivni trening, trening socijalnih vještina, trening životnih vještina, savjetovanje socijalnog radnika, fitness itd).

Pročelnica Zavoda:

  • doc. dr. sc. Draženka Ostojić, dr. med., specijalist psihijatrije

Liječnici:

  • Ilaria Čulo, dr.med., specijalist psihijatrije
  • dr. sc. Marko Ćurković, dr. med., specijalist psihijatrije
  • Anja Dvojković, dr. med., specijalist psihijatrije
  • Nataša Đuran, dr. med., specijalist psihijatrije
  • mr. sc. Suzana Kos, dr. med., specijalist psihijatrije
  • Dina Bošnjak Kuharić, dr. med., specijalist psihijatrije
  • Katarina, Marušić, dr. med., specijalist psihijatrije
  • dr. sc. Aleksandar Savić, dr. med., specijalist psihijatrije

Glavna sestra zavoda:

  • Renata Jagunić, bacc. med. techn.

Psiholozi:

  • Petra Dražić, dipl. psiholog, klin. psiholog
  • Jadranko Galić, klin. psiholog

Socijalni radnik:

  • Daška Brumen, dipl. soc. radnik

Skip to content