Abnormalna hiperaktivacija mozga može predstavljati rani znak Alzheimera. Prema rezultatima empirijskog istraživanja znanstvenog tima predvođenog profesoricom psihologije Sylvie Belleville sa Sveučilišta u Montrealu, abnormalno hiperaktivna područja u mozgu mogu pridonijeti boljem prepoznavanju početka Alzheimerove bolesti.
Hipearaktivacija može biti rani biomarker Alzheimerove bolesti, tvrde istraživači studije objavljene u časopisu Alzheimer’s & Dementia: Diagnosis, Assessment & Disease Monitoring. Prema toj studiji, znanstvenici su otkrili pojavu hiperaktivacije u određenim dijelovima mozga kod ljudi koji nisu imali dijagnozu Alzheimerove bolesti no svima je bila zajednička zabrinutost za pamćenje i pokazivanje rizičnih čimbenika bolesti.
Studija označava važnu prekretnicu u spomenutom istraživačkom području, budući da je hiperaktivacija regija osjetljivih na Alzheimerovu bolest, kao što je prikazano funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI), primijećena u ljudi bez kliničkih simptoma i prije početka kognitivnih oštećenja otkrivenih standardiziranim testovima.
“Ova studija ukazuje da se abnormalna aktivacija na tim područjima može primijetiti mnogo godina prije postavljanja dijagnoze”, tvrdi Belleville. Ovaj zaključak presudan je za unapređenje znanja o bolesti. “Alzheimerova bolest je progresivna, a u mozgu se može pojaviti 20 do 30 godina prije same dijagnoze. Stoga je vrlo važno precizno odrediti biomarkere – odnosno fizičke i prepoznatljive znakove bolesti – i bolje razumjeti inicijalne učinke na mozak. Hiperaktivacija bi stoga mogla predstavljati jedan od prvih znakova Alzheimerove bolesti.”
Za istraživanje, tim je koristio podatke Konzorcija za ranu identifikaciju Alzheimerove bolesti kako bi proučio aktivaciju mozga u skupinama osoba s visokim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti koje su, dok su bile skenirane pomoću fMRI, izvršavale zadatke pamćenja. Prvu skupinu činilo je 28 osoba koje su sve bile zabrinute za pamćenje, ali kod kojih nisu uočena kognitivna oštećenja na tradicionalnim kliničkim testovima. Druga skupina obuhvaćala je 26 osoba s umjerenim kognitivnim oštećenjima.
Istraživači su otkrili da su osobe iz prve skupine, odnosno one s pritužbama na pamćenje, ali kod kojih nisu uočena objektivna kognitivna oštećenja, imale abnormalno visoku razinu aktivacije u više ključnih dijelova mozga pogođenih Alzheimerovom bolešću. Pojedinci s umjerenim kognitivnim oštećenjima, za koje se smatra da su u uznapredovaloj fazi bolesti, pokazali su smanjenu aktivaciju u tim regijama mozga.
Izvornik: Corriveau-Lecavalier N, Duchesne S, Gauthier S, i sur. A quadratic function of activation in individuals at risk of Alzheimer’s disease. Alzheimers Dement (Amst). 2021;12(1):e12139.
Preveo: Mihovil Bagarić, dr.med.
