Pogubne posljedice Alzheimerove bolesti započinju kasnije kod žena nego kod muškaraca, ali nakon što započnu, stanje kod žena se pogoršava daleko brže od muškaraca.
Kognitivna rezerva pomaže mozgu u procesu starenja da bolje funkcionira dulje vremena, a istraživači izvješćuju kako se čini da je žene imaju više od muškaraca. No, kad se rezerva iscrpi, psihičko propadanje u žena se ubrzava. “Čini se da žene imaju brži kognitivni pad od muškaraca. Spolne razlike u kognitivnom padu mogu biti posljedica razlika u spolnim hormonima, strukturnom razvoju mozga, genetici, psihosocijalnim čimbenicima, životnom stilu, funkcionalnoj povezanosti i patologiji mozga”, kaže dr. Deborah Levine, izvanredna profesorica medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Michigan. Ovaj obrazac bržeg propadanja može značiti da su žene u riziku od kasne ili odgođene dijagnoze kognitivnog pada. Dr. Sam Gandy, suradnik ravnatelja Centra za istraživanje bolesti Mount Sinai Alzheimer u New Yorku, kaže: “To je u potpunosti u skladu sa shvaćanjem da iz bilo kojeg razloga postoji „litica“ kognitivne rezerve”.
„Visoko obrazovanje povezano je s određenim kašnjenjem propadanja povezanog sa starenjem, ali kad pad započne, strmina je puno veća – godišnje opadanje je brže. Pretpostavljam da je to u skladu s pojmom fiziološke zadane vrijednosti”, kaže Gandy. “Svaki organ u svakog pojedinca ima određenu startnu poziciju za svoju funkciju tijekom odrasle životne dobi. Umjesto da polako zakaže, funkcija svakog organa održava se na optimalnoj startnoj točki sve dok se ne iscrpe svi kompenzacijski mehanizmi, a zatim organ otkaže i to čini brzo.
“Među više od 34.000 muškaraca i žena koji su sudjelovali u jednoj od pet studija od 1971. do 2017. koji su praćeni tijekom osam godina, Levine je otkrila su da su žene imale znatno bolji učinak na testovima kognicije, izvršnih funkcija i pamćenja. Kognicija je sposobnost učenja i razumijevanja. Izvršne funkcije su kontrola ponašanja i donošenja odluka. Međutim, u usporedbi s muškarcima, žene su imale znatno brži pad kognicije i izvršnih funkcija. Prema nalazima, muškarci i žene imali su sličan pad pamćenja. Studija je značajna budući da su većina pacijenata s Alzheimerom žene, prema riječima jednog stručnjaka koji nije dio istraživanja. “Žene su u epicentru Alzheimerove bolesti, s time da dvije trećine ljudi koji žive s Alzheimerovom bolesti budu žene”, kaže Rebecca Edelmayer, direktorica Društva za Alzheimerovu bolest. “Moramo znati više o tome zašto Alzheimerova bolest utječe više na žene nego na muškarce.”
Znanstvenici istražuju bi li rizik od Alzheimerove bolesti mogao biti veći za žene u bilo kojoj dobi zbog biologije, genetike ili razlika u životnim iskustvima. Ova studija pridružuje se sve većem broju istraživanja koja sugeriraju da žene mogu imati više kognitivne rezerve od muškaraca i stoga mogu imati bolji učinak na kognitivnim testovima u ranoj fazi bolesti.
Neka istraživanja ukazuju na biološke razloge tih razlika. “Za sada te razlike moramo ubrojiti u način na koji testiramo žene i muškarce na Alzheimerovu bolest u kliničkim i u istraživačkim uvjetima”, kaže Edelmayer. “Na primjer, možda će trebati osjetljiviji alati za testiranje ili različite razine ispitivanja koji koreliraju s nenarušenom u odnosu na narušenu kogniciju u žena i muškarca, tako da promjene možemo otkriti što je ranije moguće.”
Izvornik: Levine DA, Gross AL, Briceño EM, i sur. Sex Differences in Cognitive Decline Among US Adults. JAMA Netw Open. 2021 Feb 1;4(2):e210169. Preveo: Ivan Muselimović, dr.med.