Proučavanje povezanosti između opstruktivne apneje u spavanju, kronične boli i intenziteta boli u mlađih pacijenata bi moglo pobuditi interes stručnjaka za spavanje. Mlade odrasle osobe s dijagnozom opstruktivne apneje u snu (OSA) vjerojatnije će prijaviti umjeren do jak intenzitet boli, u usporedbi s vršnjacima koji nemaju tu dijagnozu, pokazali su rezultati velikog presječnog istraživanja među vojnim veteranima.

“Zbog velike opterećenosti kroničnim bolnim stanjima mlađih odraslih osoba, ovo istraživanje naglašava potrebu za razumijevanjem utjecaja dijagnosticiranja i liječenja OSA na intenzitet boli”, zaključuju istraživači Wardah Athar, studentica postdiplomskog studija na Sveučilištu Yale, New Haven, Connecticut, i dr. Lori A. Bastian, profesorica interne medicine na Yaleu, u članku objavljenom u Annals of the American Thoracic Society. “Razumijevanje ovog problema pomoglo bi u razvoju intervencija za promicanje probira na OSA među mladim odraslima s kroničnom boli i liječenjem boli kod osoba s dijagnosticiranom OSA.”

Kako bi procijenili hoće li mlade odrasle osobe s dijagnosticiranom OSA češće prijaviti veći intenzitet boli u usporedbi s onima bez OSA, istraživači su koristili uzorak 858.226 veterana iz operacija “Enduring Freedom”, “Iraqi Freedom” i “New Dawn”, koji su najmanje jednom bili u veteranskoj bolnici između 2001. i 2014. Korišteni su MKB-9 klasifikacija za identifikaciju OSA te samoprocjenski odgovor na bol, mjeren na numeričkoj skali od 0-10, zabilježeni u zdravstvenom kartonu svakog veterana. Zatim su naveli prosječni intenzitet bolnog podražaja tijekom razdoblja od 12 mjeseci i kategorizirali ih kao bez (0), blagi (1-3) i umjereni/jaki (4-10). Ostale varijable uključivale su: dob, spol, obrazovanje, rasu, psihijatrijske dijagnoze, dijagnoze glavobolje, dijagnoze bolnih stanja, hipertenziju, dijabetes, indeks tjelesne mase i pušenje. Istraživači su koristili multivarijatni model logističke regresije i višestruku imputaciju kako bi generirali vrijednosti za varijable koje nedostaju.

Nekoliko karakteristika bilo je različito između onih koji su imali dijagnozu OSA i onih koji nisu: dob, dijagnoze bolnih stanja, glavobolje, dijabetesa i hipertenzije, te indeks tjelesne mase 30 kg/m2 ili veći. Određeni psihički poremećaji također su bili česti među pacijentima s OSA, uključujući veliki depresivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj i poremećaj uzimanja psihoaktivnih tvari. Također, pacijentima s OSA češće su propisivani benzodiazepini ili opioidi unutar 90 dana od dijagnoze OSA. Iako su muškarci imali veću vjerojatnost za dijagnozu OSA, stratifikacijom prema spolu nisu primijećene spolne razlike u povezanosti OSA-e i boli.

“Temeljem ovih rezultata, predlažemo detaljnije i češće ispitivanje intenziteta boli u bolesnika s OSA, osobito pacijenata mlađih od 60 godina i bez značajnih komorbiditeta”, zaključili su istraživači. “Također preporučamo pojačani probir na OSA kod pacijenata s umjerenim i jakim intenzitetom boli te dijagnozama bolnih stanja.” Alat koji preporučuju je višestruko validirani STOP-Bang upitnik (Snoring, Tiredness, Observed Apnea, Blood Pressure, Body Mass Index, Age, Neck Circumference, and Gender; hrv. hrkanje, umor, zamijećena apneja, krvni tlak, indeks tjelesne mase, dob, opseg vrata i spol).

Izvornik: Athar W, Card ME, Charokopos A, i sur. Obstructive Sleep Apnea and Pain Intensity in Young Adults. Ann Am Thorac Soc. 2020;17(10):1273-8.

Preveo: Nikola Žaja, dr.med.

Skip to content