Gubitak osjeta njuha ili okusa kod pacijenta koji su preboljeli COVID-19 često dovodi do depresije. U istraživanju kvalitete života osoba s gubitkom osjeta njuha ili okusa zbog COVID-19, 43% sudionika izvijestilo je da se osjeća depresivno. Od 322 ispitanika u istraživanju koji su bili pozitivni na COVID-19, 56% je izjavilo da im je manje uživanje u životu općenito. Najčešća zabrinutost bila je smanjeno uživanje u hrani, a 87% ispitanika prijavilo je taj problem.

Nemogućnost osjeta mirisa dima bila je najčešći sigurnosni rizik, o kojem je izvijestilo 45% ispitanika. Dr. Evan Reiter, direktor Centra za poremećaje njuha i okusa pri VCU Health, kaže da briga o zdravlju i sigurnosti koja proizlazi iz ovih odgovora daje uvid u širu sliku dugoročnih utjecaja COVID-19 na zdravlje. Pored novih podataka o utjecaju gubitka osjeta njuha i okusa, studija dijeli potencijalna razmatranja za one koji su zainteresirani za mogućnosti oporavka osjeta.

“Nažalost za pacijente s trajnim deficitom osjeta njuha, ne postoje krajnji tretmani koji bi učinkovito obnovili funkciju. Brojni su tretmani istraženi posebno za postvirusnu disfunkciju njuha; međutim, trenutni dokazi podržavaju samo potencijalnu korist od terapije njušnim treningom.” Ta terapija opcija je za koju je Reiter rekao da ima “vrlo nizak rizik, nisku cijenu i u osnovi uključuje samo miris nekih odabranih esencijalnih ulja”, a mirisi od klinčića, eukaliptusa, ruže i limunske trave često su preporučeni mirisi.

Radna skupina liječnika širom svijeta sa snažnim istraživačkim interesom za osjet njuha, preporučila je ovu metodu kao opciju početkom ove godine. “Ne mogu reći da su dokazi savršeni, ali pokazali su na različite načine da ljudi koji rade trening osjeta njuha  mogu imati veću vjerojatnost oporavka od postvirusnog gubitka osjeta”, kaže Reiter.

Iako se većina osjeta njuha i okusa  onih koji su preboljeli COVID-19 poboljšava s vremenom ili se vraća u roku od jednog ili dva mjeseca, oni koji izgube njuh dulje od dva mjeseca – otprilike 33% mogu imati problema čak i ako se osjet vrati. Podaci studije centra pokazuju da je preko 45% ispitanika ukazalo na promjene u percepciji mirisa.

“Ti su ljudi izvijestili o onome što nazivamo parosmijama – tako da osjete miris svog hamburgera, a on miriše na mačju nosiljku ili mliječni napitak miriše poput benzina. Ta vrsta izobličenja doista  uvelike doprinosi barem gubitku uživanja u hrani, a čak kod nekih ljudi dovodi i do averzije prema hrani”, kaže Reiter.

“Ljudi potpuno izgube njuh, ali kad se osjet vrati, vrati se u iskrivljenoj formi, tako da je to mač s dvije oštrice. “Ispitanici su također prijavili gubitak apetita (55%) i gubitak težine (37%) kao rezultat gubitka osjeta okusa ili njuha. Reiter kaže da neke strategije mogu pomoći u sprečavanju pothranjenosti. “Postoje jednostavne stvari koje se često zanemaruju kad svoj osjet njuha uzimamo zdravo za gotovo: provjeriti naše detektore dima i redovito mijenjati baterije ili pratiti kvarljive namirnice, tako da – za stvari koje ste smjestili na stražnjoj strani hladnjaka – pouzdano znate da su stare dva dana  umjesto dva tjedna i da su se pokvarile”, kaže Reiter.

“I ako druga osoba osjeti miris hrane prije nego što je upotrijebite, to također može biti izvrsna opcija”, kaže Peter Buckley, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta Virginia u Richmondu, dodajući da rezultati studije ilustriraju širi utjecaj infekcije COVID-19. “Tijekom protekle godine svjedočili smo katastrofalnim posljedicama koje je pandemija nanijela našoj naciji, a spektar psihičkih problema povezanih s bolesti COVID-19 je značajan. Kao pružatelji zdravstvenih usluga, moramo imati na umu utjecaj na mentalno zdravlje dugotrajnih simptoma, poput gubitka osjeta njuha i okusa, jer bi prijavljeni simptomi depresije ispitanika u vezi s izgubljenom kvalitetom života mogli imati posljedice daleko veće od ove pandemije”, kaže Buckley.

 

Izvornik: Coelho DH, Reiter ER, Budd SG, i sur. Quality of life and safety impact of COVID-19 associated smell and taste disturbances. Am J Otolaryngol. 2021 Mar 22;42(4):103001.
Preveo: Ivan Muselimović, dr. med.

Skip to content