Novo istraživanje otkrilo je da su najpouzdaniji pokazatelji spremnosti za cijepljenje protiv SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19, odbacivanje sumnji u zavjere oko zaraze COVID-19 te pozitivan stav prema cjepivima općenito.
Istraživanje King’s Collegea u Londonu i Sveučilišta u Bristolu objavljeno je u vodećem recenziranom časopisu Psychological Medicine. Analiza istraživača temeljila se na ispitivanju provedenom na velikom reprezentativnom uzorku u studenom i prosincu 2020., a proučavali su niz čimbenika za koje su prethodne studije utvrdile da su povezani s oklijevanjem oko cijepljenja protiv koronavirusa i otkrili sljedeće:
- Žene, mladi, slabije obrazovani ljudi i pripadnici nebjelačkih etničkih skupina, neodlučniji su oko cijepljenja
- Pojedinci koji informacije o COVID-19 dobivaju s društvenih mreža više oklijevaju oko cijepljenja
Međutim, istraživači su također otkrili da se mnoge od tih razlika mogu objasniti stavovima ljudi prema cjepivima općenito te sumnjom u zavjeru ili zataškavanje povezano sa zarazom COVID-19. Posebno su utvrdili da:
- Nesklonost cjepivu među ljudima koji svoje informacije o COVID-19 dobivaju s društvenih mreža u potpunosti se objašnjava negativnijim stavovima o cjepivu i jačim sumnjama u zavjeru
- Nesklonost cjepivu među članovima nebjelačkih etničkih skupina i članovima kućanstava s niskim prihodima gotovo je u potpunosti objašnjeno negativnijim stavovima o cjepivima i snažnijom sumnjom u zavjeru
- Među onima koji imaju negativan stav o cjepivima ili koji misle da su teorije zavjere povezane sa zarazom COVID-19 možda istinite, čini se da su visokoobrazovani ljudi imaju veću zadršku u odnosu na manje obrazovane ljude
S druge strane, istraživači su otkrili da veća nesklonost cjepivu među ženama i mladima nije objašnjena sumnjom u zavjeru niti stavovima prema cjepivima općenito.
Dr. Daniel Allington, glavni autor članka kaže: “Ova otkrića daju čvrst uvid u to zašto se čini da su korisnici koji više koriste društvene mreže neskloniji cijepljenju protiv koronavirusa: oni imaju tendenciju prema negativnijim stavovima prema cjepivima općenito, a i skloniji su sumnji da su teorije zavjere o pandemiji možda istinite.”
Dr. Siobhan McAndrew sa Sveučilišta u Bristolu dodaje: “Ova studija daje uvid u povezanost između temeljnih karakteristika kao što su etnička pripadnost i obrazovanje sa stavovima o cijepljenju protiv koronavirusa. Otkrili smo da sumnje u zavjeru i općeniti stavovi o cjepivima čine dio ove povezanosti – stavovi koji su vjerojatno prethodili trenutnoj pandemiji. Pitanje za kreatore zdravstvene politike je kako dugoročno vratiti temeljno povjerenje u interesu javnog zdravlja.”
Dr. Vivienne Moxham-Hall objašnjava: “Ovi rezultati mogu pružiti informacije Vladi i javnozdravstvenim organizacijama o komunikaciji o cjepivu protiv koronavirusa. Da bi se povećala suglasnost s cjepivima, komunikacijske strategije moraju uzimati u obzir polarizirajuću prirodu teorija zavjere, i to pružajući jasne savjete onima koji možda nisu sigurni u sigurnost i cjelovitost cjepiva.”
Izvornik: Allington D, McAndrew S, Moxham-Hall V, Duffy B. Coronavirus conspiracy suspicions, general vaccine attitudes, trust, and coronavirus information source as predictors of vaccine hesitancy among UK residents during the COVID-19 pandemic. Psychol Med. 2021:1-17.
Prevela: dr.sc. Marta Skelin, dr. med.
