Veća raznolikost u ponudi i uporabi droga stvara nove izazove za politike o drogama i zdravstvenu skrb u Europi. Ovo je jedan od naglasaka Europskog izvješća o drogama za 2023. godinu koje je danas u Bruxellesu objavio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Izvješće donosi najnoviji pregled situacije u vezi s drogama u Europi, istražujući ključne trendove i nove opasnosti.
Dostupnost ostaje i dalje visoka za sve vrste droga, a razmjeri i složenost ilegalne proizvodnje droga u Europi nastavljaju rasti. Osobe koje uzimaju droge sada su izložene širem spektru psihoaktivnih tvari, često visoke potentnosti i čistoće. Budući se mogu prodavati u prahu ili tabletama sličnog izgleda, konzumenti možda nisu svjesni što uzimaju. Izvješće naglašava potrebu za učinkovitim strategijama komuniciranja o rizicima kako bi se konzumente upozorilo na štetne zdravstvene učinke novih tvari, interakcije među drogama i visokopotentne proizvode.
Analiza obuhvaća široki raspon ilegalnih droga, od opioida i stimulansa do novih proizvoda od kanabisa i disocijativnih droga (npr. ketamin). Sadržava i najnovije informacije o novim psihoaktivnim tvarima (NPT), koje i dalje predstavljaju javnozdravstveni izazov u Europi. U 2022. prvi je put prijavljena 41 nova droga putem Sustava ranog upozoravanja EU-a (EWS), čime je ukupan broj NPT-a koje prati EMCDDA porastao na 930.
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kaže: ‘Organizirani kriminal povezan s drogama predstavlja veliku prijetnju društvu. Duboko sam zabrinuta da bi droge koje se danas konzumiraju u Europi mogle biti još štetnije po zdravlje nego prije. Europsko izvješće o drogama za 2023. opisuje kako države članice zapljenjuju rekordne količine ilegalnih droga. Tijekom nedavnih posjeta europskim morskim lukama i Latinskoj Americi uvjerila sam se da se trgovci drogom nastavljaju infiltrirati u opskrbne lance, iskorištavaju radnike te nasiljem i korupcijom negativno utječu na zajednice. Ključno je da EU surađuje s trećim zemljama u globalnoj borbi protiv trgovine drogom. Također, pravi je trenutak da EMCDDA sada dobije prošireni mandat i međunarodnu ulogu kako bi se održao korak s ovim rastućim problemom droga.’
U izvješću se ističe potreba za boljim forenzičkim i toksikološkim podacima kako bi se bolje razumjele opasnosti novih i potentnih sintetskih tvari, smjesa droga, patvorenih tvari, promjenjivih prilika na tržištima droga i obrazaca uporabe. U okviru svog novog mandata u 2024. Agencija će pokrenuti europsku mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija za jačanje kapaciteta u tom području (2).
Direktor EMCDDA-e Alexis Goosdeel kaže: ‘Ovogodišnje izvješće snažan je podsjetnik na to da su problemi povezani s nezakonitim drogama prisutni u cjelokupnom društvu. Navedeno bih sažeo u frazu: Everywhere, Everything, Everyone (Svugdje, sve, svi). Postojeće ilegalne droge sada su široko dostupne, a stalno se pojavljuju i potentne nove tvari. Gotovo sve što ima psihoaktivna svojstva može se pojaviti na tržištu droga, često pogrešno označeno ili u smjesama. Zbog toga ilegalne droge mogu utjecati na sve, bilo izravno uporabom ili neizravno njihovim utjecajem na obitelji, zajednice, ustanove i tvrtke. Osim toga, naše građane sve više izlažu nasilju povezanom s drogama i njegovim posljedicama. Danas skrećemo pozornost na izazove koje predstavljaju stimulansi, sintetske droge i novi proizvodi od kanabisa. Ključno je da povećamo broj forenzičkih i toksikoloških testiranja kako bismo bolje otkrivali nove prijetnje i zaštitili javno zdravlje. Isto tako, moramo više ulagati u nadležne službe, koje sada trebaju odgovoriti na raznolikije i složenije potrebe.’
Razvoj nove politike o kanabisu na složenom tržištu
Područje primjene politika o kanabisu u Europi postupno se povećava, a sada obuhvaća ne samo kontrolu ilegalnog kanabisa, nego i reguliranje kanabisa i kanabinoida za medicinsku i drugu uporabu (npr. kozmetika, hrana).
Danas pet država članica EU-a (Češka, Njemačka, Luksemburg, Malta i Nizozemska) te Švicarska uvode ili planiraju uvesti nove pristupe reguliranju opskrbe kanabisom za rekreacijsku uporabu. Ove promjene, iznesene u izvješću, ističu potrebu ulaganja u praćenje i evaluaciju kako bi se u potpunosti mogao razumjeti njihov utjecaj na javno zdravlje i sigurnost (3).
Kanabis je i dalje najčešće konzumirana ilegalna droga u Europi. Procjenjuje se da je oko 8% (22.6 milijuna) odraslih Europljana (u dobi od 15 do 64 godine) konzumiralo kanabis u prošloj godini. U 2021. godini količine smole kanabisa (816 tona) i biljnog kanabisa (256 tona) zaplijenjene u EU dosegnule su najvišu razinu u desetljeću, što upućuje na visoku dostupnost ove droge. Procjenjuje se da je 2021. u Europi 97 000 konzumenata uključeno u neki oblik liječenja ovisnosti zbog problema povezanih s uporabom kanabisa.
Novi proizvodi od kanabisa predstavljaju izazove za javno zdravlje. Neki proizvodi koji se prodaju na ilegalnom tržištu kao prirodni kanabis mogu se patvoriti potentnim sintetskim kanabinoidima, što stvara rizik od trovanja. Visokopotentni ekstrakti i prehrambeni proizvodi koji sadrže kanabis povezani su sa slučajevima akutnog trovanja koji su zahtijevali hitni bolnički prijem.
U 2022. heksahidrokanabinol (HHC) postao je prvi polusintetski kanabinoid prijavljen u EU. Identificiran je u dvije trećine država članica, a u nekim se zemljama EU-a prodaje kao „zakonita” zamjena za kanabis (4). Od listopada 2022. HHC podliježe intenzivnom praćenju u okviru sustava EU-a za rano upozoravanje (EWS) kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici za Europu.
Rekordne zapljene kokaina i sve veća zabrinutost zbog uporabe sintetskih stimulansa
Krijumčarenje velikih količina kokaina u komercijalnim kontejnerima kroz europske morske luke danas omogućuje veliku dostupnost te droge. Postoji zabrinutost da bi takva situacija mogla pridonijeti većoj uporabi kokaina, štetnosti po zdravlje i porastu kriminala povezanog s drogom.
U 2021. države članice EU-a zaplijenile su rekordne 303 tone kokaina. Belgija (96 tona), Nizozemska (72 tone) i Španjolska (49 tona) činile su gotovo 75% ukupne zaplijenjene količine. Preliminarni podatci za 2022. pokazuju da je količina kokaina zaplijenjena u Antwerpenu, drugoj najvećoj morskoj luci u Europi, porasla na 110 tona s 91 tone u 2021. Dokazi upućuju na to da skupine organiziranog kriminala sve više ciljaju i manje luke u drugim zemljama EU-a, kao i u zemljama koje graniče s EU-om. Sve je važnija ilegalna proizvodnja kokaina u EU, pri čemu su 2021. zatvorena 34 laboratorija za proizvodnju kokaina (23 u 2020.), od kojih su neki bili velikih razmjera.
Kokain je najčešće upotrebljavana ilegalna stimulativna droga u Europi, koju je tijekom prošle godine konzumiralo oko 1.3% (3.7 milijuna) odraslih Europljana (u dobi od 15 do 64 godine). To je tijekom 2021. bila najčešća tvar povezana sa slučajevima akutnog trovanja koji su zahtijevali hitni bolnički prijem, navedena u 27 % slučajeva. Postoje i neki znakovi da su intravenska uporaba kokaina i uporaba crack kokaina sve češće među marginaliziranim skupinama u nekim zemljama, zbog čega je potrebno pojačati odgovore u pogledu smanjenja štete. Procjenjuje se da je 2021. zabilježeno 7500 slučajeva liječenja povezanog s uporabom crack kokaina.
Veća raznolikost sintetskih stimulansa koji su sada dostupni na ilegalnom tržištu povećava rizike za javno zdravlje. U povijesti je amfetamin bio najčešći sintetski stimulans u Europi. Međutim, postoje znakovi da i metamfetamin i sintetski katinoni sada značajnije pridonose cjelokupnim problemima Europe povezanima sa stimulansima nego u prošlosti.
U izvješću se također navodi da se stimulansi sada češće uzimaju intravenski, ponekad u kombinaciji s heroinom ili drugim opioidima. Razumijevanje štetnih posljedica povezanih s promjenjivim obrascima intravenske uporabe droga bit će ključno za osmišljavanje intervencija kojima se smanjuju štetne posljedice povezane s tim ponašanjem.
Mogući zdravstveni rizici manje poznatih tvari
Ketamin koji se koristi kao anestetik i analgetik u medicini, u nekim je okruženjima postao uobičajena droga za rekreativnu uporabu. Često se ušmrkava i ponekad se dodaje drugim smjesama droga, uključujući prahove i tablete MDMA-a. Dugotrajni konzumenti ketamina mogu imati zdravstvenih problema (npr. oštećenje mjehura).
Porast rekreativne uporabe dušikovog oksida („plin smijavac”) u nekim dijelovima Europe izaziva zabrinutost u pogledu zdravlja. Nedavna recenzija EMCDDA (5) ukazala je na rizike povezane s tom drogom, koja se sada čini pristupačnijom, jeftinijom i popularnijom među mladim ljudima. Ti rizici mogu uključivati trovanje, opekline i ozljede pluća te, u nekim slučajevima duže uporabe, oštećenje živaca. Postoji snažan argument da bi službe za sprječavanje uporabe droga i smanjenje štetnih posljedica trebale uzeti tu tvar u obzir u svojem radu. Regulatorni pristupi prodaji i uporabi ove tvari razlikuju se među zemljama.
Današnje se izvješće bavi i sve većim zanimanjem za terapeutski potencijal psihodeličnih droga. Iako postoje obećavajuća istraživanja o potencijalu tih tvari za liječenje različitih psihičkih stanja, u izvješću se ističe rizik od provedbe nereguliranih programa u EU i drugdje. Sve veće zanimanje za tu temu može potaknuti veću eksperimentalnu uporabu tih tvari bez medicinske podrške, potencijalno izlažući riziku pojedine ranjive osobe.
Problemi s opioidima u Europi rastu
Heroin je i dalje najčešći ilegalni opioid u Europi, ali sve više raste i zabrinutost zbog uporabe sintetskih opioida u nekim područjima. Mnogi sintetski opioidi su visokopotentni i predstavljaju rizik od trovanja i smrti. Za proizvodnju tisuća doza potrebne su samo male količine, što ih čini potencijalno unosnijim tvarima za skupine organiziranog kriminala.
Na europskom tržištu droga nastavljaju se pojavljivati novi nekontrolirani sintetski opioidi, a od 2009. utvrđeno ih je ukupno 74. Posljednjih su godina većinu novoutvrđenih opioidnih tvari prijavljenih sustavu EWS činili visokopotentni opioidi benzimidazoli (nitazeni). U usporedbi sa Sjevernom Amerikom, novi sintetski opioidi (npr. derivati fentanila i nitazeni) trenutačno imaju relativno malu ulogu na europskom tržištu droga općenito, iako u nekim zemljama predstavljaju značajan problem.
Novi sintetski opioidi (uključujući benzimidazole i derivate fentanila) povezani su s porastom broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja u baltičkim zemljama. U Estoniji su pronađeni novi sintetski opioidi u smjesama koje sadrže benzodiazepin i životinjski sedativ ksilazin. Te kombinacije poznate pod nazivima „benzo-dope” i „tranq-dope” povezuju se sa smrtnim slučajevima zbog predoziranja u Sjevernoj Americi. U izvješću je utvrđeno sljedeće: „ čak i ako su problemi u tom području trenutačno relativno ograničeni, ta skupina tvari predstavlja prijetnju s potencijalom većeg utjecaja na europsko zdravlje i sigurnost u budućnosti”.
Trenutačno se čini da je dostupnost heroina i dalje visoka. Količina heroina koju su zaplijenile države članice EU-a i više se nego udvostručila 2021. – na 9.5 tona, dok su uTurskoj zaplijenjene rekordne 22.2 tone. Gotovo sav heroin koji se konzumira u Europi potječe iz Afganistana, gdje su talibani u travnju 2022. objavili zabranu uzgoja opijumskog maka. Iako je prerano govoriti o tome kako će zabrana utjecati na europsko tržište heroina, postoji bojazan da bi bilo kakav manjak dostupnosti te droge mogao biti povezan s povećanjem ponude i potražnje za sintetskim opioidima.
Predsjednik Upravnog odbora EMCDDA-a Franz Pietsch zaključuje: ‘Današnje izvješće ključan je resurs za dobivanje strateškog uvida u situaciju u području droga u Europi i njezine posljedice za javno zdravlje i sigurnost. Izvješće se objavljuje u važnom trenutku s obzirom na to da se EMCDDA priprema za novi mandat i novu budućnost. Radujemo se provedbi te obećavajuće nove misije, u okviru koje će agencija proširiti svoje kapacitete za praćenje, ojačati pripravnost EU-a i pomoći u razvoju kompetencija za uspješnije intervencije u području droga.’
(1) Za više informacija o Europskom izvješću o drogama za 2023. vidjeti na ovoj poveznici. U izvješću se opisuje situacija u pogledu droga do kraja 2022. na temelju podataka iz 2021. i gdje su podaci dostupni, iz 2022.
(2) Godine 2024. centar EMCDDA postat će Agencija Europske unije za droge (EUDA) s proširenim mandatom.
(4) https://www.emcdda.europa.eu/news/2023/new-cannabinoid-hhc-spotlight-market-evolves_en
