U ponedjeljak, 12. listopada 2020. 22-godišnji napadač iz Kutine upucao je policajca na Markovom trgu. Teško ranjeni policajac je hospitaliziran u KBC Sestre milosrdnice i izvan je životne opasnosti, a napadač je kasnije počinio samoubojstvo. Nakon što je otkriven identitet napadača na njegovom Facebook profilu više je komentara podrške, a na takvu opasnu pojavu upozorile su i doc.dr. Petrana Brečić te doc.dr. Tihana Jendričko iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče dr. Petrana Brečić za Index je rekla da je napad na policajca bio čin koji se nikako ne može opravdati, ni s nivoa djela, ni s nivoa posljedica, a što se tiče komentara, navela je kako postoje ljudi koji svakodnevno pišu agresivne komentare koji samo potiču na agresiju.
“Ovo je slična situacija kao kod Zavadlava, kad kroz teški zločin društvo želi opravdati tzv. društvene nepravde, situacije koje bi rado mijenjali. Treba biti ustrajan u tome da ni u kojem slučaju ne smijemo opravdavati zločin, ma kako nam se činilo da se time ukazuje na problem, to ne bi trebalo pozdravljati, zločin je zločin. Sutra mi možemo biti u situaciji da slučajno budemo žrtve ili neki članovi obitelji, prijatelji”, istaknula je dr. Brečić.
Navodi kako negativna atmosfera u društvu dovodi do reakcija.
“Izuzetno je opasno kod mladih ljudi koji nemaju razvijen sustav ličnosti da racionaliziraju, da se nasilje nametne kao neko rješenje nepravde, to je izuzetno pogubno. Ni u kojem kontekstu nije dobro pozivati i pozdravljati nasilje jer to nije način rješavanja problema. Nije dobro mladu osobu opterećivati negativnostima jer im se tako razvijaju negativne osobine, koje ta mlada osoba ne zna riješiti. Zato se treba više posvetiti razvijanju pozitivne atmosfere u društvu. Ovo je samo jedna slika onog kakva atmosfera vlada, prebacivanje krivnje na druge, činjenica je da ima dosta stvari koje ne valjaju u društvu, ali je činjenica da put rješavanja problema nikako ne može biti nasilje”, istaknula je dr. Brečić.
Pozvala je sve da se više okrenemo gradnji atmosfere u kojoj prevladava empatija te da se više posvetimo odgoju djece te posvetimo radu s mladima.
“Ovo danas je okupiralo našu pozornost jer je dramatično, no svakodnevno svjedočimo nevjerojatno ružnim komentarima po društvenim mrežama koji su vrlo opasni. Oni postaju model i stil komunikacije, a to nikako nije dobro. Moramo prepoznati svoju frustraciju jer se sutra može reflektirati na nečije dijete i da se nešto takvo dogodi”, kazala je dr. Brečić, za kraj dodajući kako svaka negativna riječ može biti pogubna i nekome se učiniti kao prihvatljiv postupak, a da to nikako nije rješenje.
Pročelnica Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče Tihana Jendričko istaknula je za Hinu da je tijekom adolescencije biološki i psihološki razvoj u najintenzivnijoj fazi razvoja, a posebno razvoj identiteta. Iznimno senzibilno i vulnerabilno razdoblje također je i faza tzv. kasne adolescencije, odnosno period do negdje 25. godine života.
U tom periodu često i počinju određene poteškoće ili frustracije, s obzirom na to da mladu osobu očekuje niz izazova na području samostalnosti, razvoja odgovornosti, adekvatnih bliskih odnosa, novih životnih uloga.
“Okolina ponekad ne prepoznaje razlike između razvojnih faza, kao što su pubertet i normalne promjene u sklopu njega ili se radi o početku razvoja nekih psihičkih smetnji. Stoga je uloga društvenih mreža kod mladih briga o vlastitoj vrijednosti, mjesto gdje se mogu izraziti, biti kreativni i povezani, a ne biti u međusobnoj kompeticiji”, objasnila je Jendričko.
Iako društvene mreže imaju i pozitivne strane, ukupno vrijeme provedeno na društvenim mrežama, izloženost oglasima, tip sadržaja koji dijele vršnjaci, komentari drugih i čitav raspon drugih čimbenika mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje.
Uz to, Jendričko je ustvrdila da današnji adolescenti veliki dio vremena provode na društvenim mrežama, gubeći mogućnost za razvoj ključnih životnih i socijalnih vještina.
“Paradoks je u tome što u vrijeme kada se imamo mogućnost najviše povezati, a u današnje vrijeme i jesmo povezaniji nego ikad prije, istovremeno bivamo i jako usamljeni”, istaknula je.
Preneseno s: index.hr; slobodnadalmacija.hr; hina.hr
