Prema istraživanju Sveučilišta u Georgiji, demencija i ostali kognitivni poremećaji rizični su čimbenici za razvoj teškog oblika COVID-19. Rezultati naglašavaju potrebu posebne skrbi tijekom pandemije za osobe koje boluju od gore navedenih bolesti.
U dvostruko slijepoj studiji istraživači su analizirali podatke o tisuću različitih bolesti i dva specifična gena, kako bi usporedili zdravstvene profile osoba s potvrđenom infekcijom koronavirusom i onih s negativnim nalazom testiranja na COVID-19, tražeći pritom zajedničke karakteristike u skupini oboljelih pacijenata.
Studija objavljena u časopisu Brain, Behavior and Immunity koristila je podatke iz britanskog Biobanka, dugogodišnje studije koja uključuje više od 500 tisuća sudionika, a istražuje utjecaj genetskih i okolišnih čimbenika na razvoj bolesti.
Od ožujka ove godine, britanski Biobank počeo je pratiti status infekcije koronavirusom među ispitanicima. Tim s Odsjeka za genetiku Sveučilišta u Georgiji, predvođen profesorom Kaixiongom Yeom i njegovom doktorandicom Jingqi Zhou, ubrzo je povezao status infekcije koronavirusom s podacima iz elektroničkog zdravstvenog kartona.
“Pristupili smo problemu bez prethodne hipoteze i ustanovili da su statistički najznačajniji kognitivni poremećaji i dijabetes tipa 2″, kaže Ye. “Trenutno ne razumijemo mehanizam opisane povezanosti, samo znamo da su navedena stanja češća u pacijenta s teškim oblikom COVID-19 infekcije.”
Analizirajući genetske čimbenike zbog kojih su neke osobe pod povećanim rizikom za razvoj teškog oblika zaraze, tim se usredotočio na dva gena: ACE2 i TPMPRSS2, za koje je poznato da su ključni za ulazak virusa u ljudske stanice.
Otkrili smo da je specifična genetska varijacija gena TMPRSS2 češća u bolesnika s COVID-19”, kaže Ye, dodajući da, premda je navedeno otkriće u to vrijeme bilo novo, sada se zna mnogo više o genetskim čimbenicima domaćina nego prije samo tri mjeseca.
Istraživački tim također je otkrio da bi genetske varijacije povezane s infekcijom SARS-CoV-2 mogle biti povezane s teškim oblicima infekcije koji zahtijevaju hospitalizaciju. “Počinjemo shvaćati značaj navedenih genetskih varijacija”, dodaje Ye, primjećujući izvanrednu brzinu istraživanja vezanu uz SARS-CoV-2 širom svijeta.
Od početka istraživanja, od proljeća 2020. godine, njegov tim imao je priliku raditi na vlastitom istraživanju, i istovremeno komunicirati s ostalim stručnjacima diljem svijeta, kako bi zajedno upotpunili znanje o bolesti.
“Radeći na jednoj bolesti, mnogi stručnjaci se udružuju kako bi doprinijeli akumulaciji znanja. To pokazuje pravu moć znanosti“, kaže Ye. “Ono što moj tim radi zapravo je obična obrada podataka velikih razmjera. Trenutno znanstvenici bolest napadaju sa svih strana, od razvoja cjepiva do studija na pacijentima, i to je ono što će nam pomoći da pobijedimo SARS-CoV-2.”
Izvornik: Zhou J, Liu C, Sun Y, Huang W, Ye K. Cognitive disorders associated withhospitalization of COVID-19: Results from an observational cohort study, Brain, Behavior, and Immunity (2020)
Prevela: Valentina Marinović, dr.med.