Presječno istraživanje, objavljeno u kolovozu ove godine u časopisu JAMA Neurology, pokazalo je da su kratkotrajno i dugotrajno spavanje povezani s nepovoljnim zdravstvenim ishodima u starijih osoba.
Tim, predvođen s dr. sc. Josephom Winerom s Odsjeka za neurologiju i neurološke znanosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Stanfordu, pokazao je da su kratkotrajno i dugotrajno spavanje povezani s lošijim ishodima kod starijih osoba, što uključuje nakupljanje Aβ proteina u mozgu, depresivne simptome, viši indeks tjelesne mase te lošije kognitivno funkcioniranje u više domena.
Do navedenih zaključaka istraživači su došli presječnim istraživanjem u kojem su ispitali povezanost između samoprijavljenog trajanja spavanja i razine nakupljanja Aβ proteina u mozgu, demografskih i kognitivnih varijabli te životnih navika u odraslih osoba s očuvane kognicije.
Sudionici ovog presječnog istraživanja su osobe koje sudjeluju i u istraživanju pod nazivom „Protu-amiloidno liječenje u asimptomatskoj Alzheimerovoj bolesti (A4)”, koje se provodi u SAD-u, Kanadi, Australiji i Japanu. Kao uzorak za ovo presječno istraživanje odabrane su osobe u dobi između 65 i 85 godina koje su po primijenjenim ocjenskim ljestvicama okarakterizirane kao klinički normalne i kognitivno očuvane. Kod tih je osoba provedena i pozitronska emisijska tomografija (PET) na Aβ protein te genotipizacija apilipoproteina E (APOE). Trajanje spavanje klasificirano je u tri skupine: normalno (trajanja 7-8 sati), kratko (≤6 sati) te dugo (≥9 sati). Istraživači su zatim uspoređivali samoprijavljeno trajanje spavanja s demografskim karakteristikama, moždanim opterećenjem Aβ proteinom, mjerama objektivnog i subjektivnog kognitivnog funkcioniranja te životnim navikama.
Rezultati su pokazali da je kratkotrajno spavanje povezano s povećanim moždanim opterećenjem Aβ proteinom te sniženim kognitivnim funkcioniranjem, pretežito u domeni pamćenja. Moždano opterećenje Aβ proteinom nije se razlikovalo u skupini osoba s normalnim i dugotrajnim spavanjem, no dugotrajno spavanje povezano je s lošijim kognitivnim funkcioniranjem u više domena. Dalje su rezultati pokazali da kratkotrajno i dugotrajno spavanje povezani s višim indeksom tjelesne mase, višom razinom depresivnih simptoma i spavanja tijekom dana., u usporedbi s normalnim trajanjem spavanja.
U kontekstu učestalosti poremećaja spavanja odraslih osoba tijekom starenja, rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost uspostave pravilnog spavanja zbog zdravstvene dobrobiti osobe tijekom starenja.
Izvornik: Winer, Joseph R., et al. “Association of Short and Long Sleep Duration With Amyloid-β Burden and Cognition in Aging.” JAMA Neurology, Aug. 2021. DOI.org (Crossref), https://doi.org/10.1001/jamaneurol.2021.2876.
