Savezne države u kojima je kanabis lako dostupan putem maloprodajne trgovine imaju porast stope samoozljeđivanja kod mlađih muškaraca. Istraživači su pronašli korelaciju između promjene politike prema kanabisu u američkim saveznim državama i stope samoozljeđivanja kod muškaraca mlađih od 40 godina. Te su stope – koje uključuju pokušaje samoubojstva i nesuicidalno ponašanje poput rezanja – porasle u državama koje su legalizirale, a u nekim slučajevima i “komercijalizirale” kanabis u rekreativne svrhe.
Rezultati ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu, naglašava jedan od autora Keith Humphreys, profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti sa Sveučilišta Stanford. Moguće je da su postojali i drugi različiti trendovi koji su utjecali na stopu samoozljeđivanja u tim državama. Ipak, Humphreys smatra da rezultate treba uzeti u razmatranje prigodom rasprave o politikama prema rekreativnoj uporabi kanabisa.
Trenutno većina američkih država dopušta uporabu kanabisa u medicinske svrhe, dok su 15 država i Washington kanabis legalizirali i za rekreativnu uporabu.
Potonje promjene politika bile su kontroverzne, a neka istraživanja sugeriraju da se povećala uporaba kanabisa među mladim odraslima, pa čak i adolescentima (koji zakonski ne smiju kupiti drogu).
U ovom istraživanju, Humphreys je proučavao jesu li se promjene stope samoozljeđivanja promijenile nakon zakonskih izmjena po pitanju kanabisa.
Neka su prošla istraživanja povezivala uporabu kanabisa s povećanim rizikom od samoozljeđivanja, što uključuje ponašanja poput spaljivanja ili rezanja kože, kao i suicidalne misli ili pokušaje. Ljudi koji se namjerno samoozljeđuju u povećanom su suicidalnom riziku te im je potrebno liječenje.
“Dvije su se kompetitivne misli o politici i samoozljeđivanju”, kaže Humphreys. Jedna drži da će se stopa samoozljeđivanja povećati u državama koje legaliziraju drogu, dok druga tvrdi da bi samoozljeđivanje moglo postati rjeđe, ako uporaba kanabisa smanji konzumaciju alkohola – koja je sama po sebi rizični čimbenik za samoozljeđivanje.
Sveukupno gledano, nije nađen jasan porast broja samoozljeđivanja u državama koje su legalizirale kanabis u rekreativne svrhe – uključujući i države koje dopuštaju prodaju kanabisa u specijaliziranim trgovinama osobama starijim od 21 godine.
Međutim, korelacija postoji u jednoj demografskoj skupini – kod muškaraca mlađih od 40 godina. U državama koje dopuštaju komercijalnu prodaju kanabisa, stopa samoozljeđivanja porasla je za 46% među muškarcima u dobi od 21 do 39 godina. U državama koje su legalizirale kanabis, ali nisu imale specijalizirane trgovine, broj samoozljeđivanja porastao je za 70% kod muškaraca mlađih od 21 godine.
“Mladi muškarci su skupina u kojoj možemo očekivati efekt”, kaže Humphreys. Oni su, naime, najveći potrošači “supstanci”, uključujući kanabis i alkohol. Također imaju relativno veću stopu određenih psihičkih poremećaja ili poremećaja u ponašanju koji povećavaju rizik od samoozljeđivanja.
“Studije pokazuju da ljudi s podležećim psihičkim tegobama mogu koristiti kanabis za ublažavanje simptoma”, kaže Pat Aussem iz nevladine organizacije Partnerstvo za okončanje ovisnosti. No s vremenom, uporaba kanabisa može pogoršati te simptome – uključujući depresiju i samoozljeđivanje. Potrebna su daljnja istraživanja o povezanosti između kanabisa i samoozljeđivanja, kao i drugih potencijalnih učinaka na zdravlje.
