Dojam je da su se zaredala nasilna kaznena djela, no može nas tješiti, ako pogledamo dulji vremenski period, to da se ne izdvajamo iz europskog prosjeka. Niti po broju nasilnih kaznenih djela niti po broju zatvorenika. U europskoj smo sredini, kaže doc.dr.sc. Goran Arbanas, spec. psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Naveo je nekoliko faktora koji mogu utjecati na počinjenje ovakvih teških kaznenih djela.
Prvi je ono što je već odavno detektirano kao problem: laka dostupnost oružja. I četverostruko ubojstvo u Vodicama i Šibeniku počinjeno je ilegalnim oružjem. Ista je stvar s bombašem iz Pakraca i nizom drugih zločina koji su zaprepastili Hrvatsku. Laka dostupnost oružja olakšava to da nađemo sredstvo kojim ćemo nešto napraviti.
Drugi faktor su kazne. Postoje dosta velike razlike između pojedinih zemalja vezane uz kvalifikaciju djela i zapriječene kazne.
Treći faktor je tolerantnost, tj. netolerantnost okoline na agresivno ponašanje. Kao i kod ubojice iz Splita, tako i u slučaju subotnjeg masakra, čiji je motiv bio odlazak poduzeća u stečaj, na društvenim mrežama pojedini korisnici olako staju na stranu počinitelja.
‘Kao što vidimo na društvenim mrežama, dio društva opravdava ponašanja nekih počinitelja i neka djela dok se za neko drugo kazneno djelo i počinitelja neće naći opravdanje. Ljudi rijetko reagiraju kad na cesti vide da netko tuče dijete ili drugu osobu. Malo je onih koji će se umiješati ili pozvati policiju, svi okreću glavu na drugu stranu, znači toleriramo da se to radi.’
‘Neke stresne situacije mogu pojačati naše emotivne reakcije. Ponekad čovjek može dugo vremena podnositi neku frustrirajuću situaciju, a onda se nađe neka kap koja prelije čašu, što dovede do toga da izađe nakupljena agresija.’
‘Vrlo često imamo situaciju da je počinitelj u vrijeme djela alkoholiziran jer je alkohol poznati dezinhibitor našeg ponašanja. Alkohol olakšava da napravimo ono što bismo u nekoj drugoj situaciji možda kontrolirali’.
‘Ljudsko ponašanje je komplicirano i kompleksno. Ono što ljude vodi tom strašnom činu je čitav niz čimbenika’, kaže doc.dr.sc. Domagoj Vidović, spec. psihijatrije, zamjenik ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče
Kad promatramo cjelokupni događaj vidimo da u tim ljudima raste afektivna tenzija, prepuni su srdžbe, bijesa i negativnih emocija i kada iz svoje perspektive razriješe problem koji ih muči, oni isprazne emocionalnu energiju i ostanu sami sa sobom i svojim zlodjelom. Tada preostalu agresiju okrenu prema sebi i počine ubojstvo.
Predmetni slučajevi su svaki za sebe vrlo različiti. Možda je i jednim dijelom i slučajnost, ali to je područje koje je duže vrijeme ekonomski zaostajalo za ostalim dijelovima Dalmacije pa bi u tom mogli tražiti objašnjenje malog dijela uzroka i čimbenika koji bi doveli do počinjenja tako teškog kaznenog djela.
Svatko od nas svakoga dana treba uložiti dodatni napor u borbi protiv nasilja. Policija treba uložiti više pažnje da se ukloni ilegalno oružje iz ruku onih koji za to nisu ovlašteni. Svatko od nas treba voditi borbu protiv nasilja i graditi društvo u kojem ćemo prihvatiti ljude, ljudima omogućiti da se razviju u potpunosti, djeci omogućiti da izrastu u psihički i fizički zdrave osobe i da imamo društvo u kojem postoje jasni kriteriji što je prihvatljivo, a što nije.
Globalna pandemija COVID-19, potresi, nezaposlenost i socijalna izolacija zajedno doprinose pojačanom stresu i brojnim drugim psihološkim posljedicama koje, između ostaloga, mogu rezultirati različitim oblicima nasilja. Ukoliko psihički nestabilna osoba konzumira alkohol ili neku od ilegalnih psihoaktivnih supstanci, vjerojatnost od počinjenja nekog od kaznenih djela nasilja statistički značajno raste.
Svako malo nas šokira vijest o nekoj tragediji. Nasilje je oduvijek intrigiralo ljude kao jedan društveno i emocionalno uznemirujući fenomen koji ostavlja brojne posljedice, kako na pojedinca tako i na društvo. Svaki nasilni čin pred nama otvara raznorazna pitanja. Ukoliko nalazimo opravdanje za oblike nasilja koji se u današnjem društvu neprestano šire, onda nasilje poprima epidemijske razmjere. Prilikom formiranja naše strukture ličnosti u prvih 18-20 godina našeg života postoji čitav niz procesa koji mogu poprimiti patološke obrasce i dovesti do devijantnih oblika ponašanja što nerijetko dovodi do manifestiranja agresije prema drugoj osobi, kaže dr.sc. Ivan Ćelić, spec. psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Kad god se susretnemo s bezumnim činom poput najnovijeg u Šibeniku, gdje je počinitelj ubio četvero ljudi, a na kraju sebe, prijeko je potrebna promptna društvena reakcija na nasilje. Iako smo svi skloni tražiti krivca bilo upiranjem prstom u pojedinca ili u neku instituciju, smatram odgovornijim pristupom razvijati interdisciplinarne programe prevencije nasilja. Umjesto simplificiranog traženja uzroka i povoda za počinjene zločina ubojstva, pokušajmo učiniti sve da ovakvih groznih scena u Hrvatskoj bude što manje, kaže dr. Ćelić.
Izvornik: tportal.hr; dnevno.hr; vijesti.hrt.hr
