Prema finskoj studiji, struktura i funkcija određenih područja mozga, koja su uključena u osjećaje i njihovu regulaciju, mijenjaju se kod psihopatskih počinitelja kaznenih djela ali i kod dobro funkcionirajućih pojedinaca koji imaju psihopatske osobine ličnosti.

Psihopatija je poremećaj ličnosti koji karakterizira ustrajno antisocijalno ponašanje, oslabljena empatija i smjele, dezinhibirane i egoistične osobine. Međutim, slične disocijalne osobine također su česte, ali manje izražene, kod ljudi koji su psihološki i socijalno dobrostojeći. Moguće je da osobine povezane sa psihopatijom tvore kontinuum gdje samo ekstremne osobine dovode do nasilnog i kriminalnog ponašanja.

Zajedničko istraživanje PET centra Turku, Karolinska Instituta i Bolnice za osobe lišene slobode u Finskoj ispitivalo je strukturu i funkciju mozga u zatvorenika psihopata i zdravih dragovoljaca. Struktura mozga mjerena je magnetskom rezonancom. Sudionici su također gledali nasilne i nenasilne filmove, dok se njihova moždana aktivnost pratila funkcionalnom magnetskom rezonancom.

“U psihopatskih kriminalnih počinitelja gustoća moždanih područja koja su uključena u kognitivnu kontrolu i regulaciju osjećaja bila je kompromitirana. Pri gledanju nasilnih filmova ta su područja pokazala jače reakcije kod psihopata. U velikom uzorku zdravih kontrolnih ispitanika pokazalo se kako su osobine povezane sa psihopatijom odgovarale određenim promjenama u strukturi i funkciji mozga: što je neka osoba imala više psihopatskih karakteristika, to je njihov mozak više nalikovao mozgu psihopatskih kriminalaca”, objašnjava profesor Lauri Nummenma iz Turku PET centra sa Sveučilišta u Turkuu, Finska.

“Strukturne i funkcionalne promjene u mozgu bile su usredotočene na područja koja su uključena u osjećaje i njihovu regulaciju. Promjene u aktivnosti i strukturi tih područja mogu objasniti bešćutnost i impulzivnost povezanu s psihopatijom”, kaže profesor Jari Tiihonen s Karolinska Instituta.

“Rezultati pokazuju da se stupanj psihopatskih karakteristika razlikuje i u općoj populaciji. Imati malo osobina povezanih sa psihopatijom ne stvara probleme, ali za oko 1% populacije psihopatija je toliko jaka da može dovesti do kriminala i nasilnog ponašanja”, napominje glavni psihijatar i docent Hannu Lauerma iz Bolnice za osobe lišene slobode u Finskoj.

“Proučavanje zatvorenika je teško, ali pruža kritične informacije o neurobiologiji nasilja i agresije. Provođenje ove vrste studije ne bi bilo moguće bez pomoći osoblja u zatvoru u Turkuu”, kaže Nummenmaa.

Ovakva istraživanja pomažu u razumijevanju bioloških mehanizama koji stoje iza nasilja i omogućuju planiranje novih i učinkovitijih tretmana agresije i asocijalnog ponašanja.

 

Izvornik: Nummenmaa L, Lukkarinen L, Sun L, i sur. Brain Basis of Psychopathy in Criminal Offenders and General Population. Cereb Cortex. 2021 Apr 9:bhab072.

Preveo: dr. sc. Jakša Vukojević, dr. med.

Skip to content