Nova istraživanja, provedena na Karolinska institutu u Švedskoj, ukazuju na povezanost psihoze i genetskih promjena koje utječu na imunosni sustav mozga. Studija je objavljena u časopisu Molecular Psychiatry te bi mogla ostaviti značajan trag u razvoju modernih lijekova za bipolarni afektivni poremećaj (BAP) i shizofreniju.
Psihozu razvije oko 2-3% populacije, a karakterizirana je promjenom u percepciji realiteta, često uz halucinacije i paranoidne reakcije. Psihoza većinom pogađa osobe oboljele od shizofrenije, no i ljudi s BAP-om mogu ponekad razviti psihotične simptome. Danas dostupna antipsihotična terapija često nije potpuno učinkovita te je pacijentima životna situacija nerijetko teška.
Prema švedskom Ministarstvu zdravstva, prosječna očekivana životna dob oboljelih od shizofrenije je oko 15 godina manja od one u općoj populaciji. Goran Engberg, profesor na Katedri za fiziologiju i farmakologiju Karolinska instituta, kaže kako je nejasno koji točno biološki mehanizmi uzrokuju razvoj psihoze, ali nova istraživanja ukazuju na imunosnu aktivaciju u glijalnim stanicama mozga kao mogući uzrok. Oboljeli od psihoze u mozgu imaju povišenu razinu kinurenske kiseline, glasnika između moždanog imunosnog sustava i neurona.
Prethodno provedena GWAS studija (genome-wide association studies) je pokazala kako se protein GRK3 eksprimira preko genetskih promjena u imunosnom sustavu oboljelih od psihoze. Sada su istraživači Karolinska instituta, Kalifornijskog Sveučilišta iz San Diega i Mayo klinike iz Rochestera pokušali bolje razabrati koji točno dijelovi imunosnog sustava utječu na razvoj psihotičnih poremećaja.
Studija je temeljena na opsežnoj bazi podataka dobivenoj eksperimentima na miševima kojima nedostaje protein GRK3 u mozgu te analizom genoma 70 pacijenata oboljelih od BAP-a i 48 zdravih kontrola. Rezultati ukazuju na to da gubitak proteina GRK3 pojačava osjetljivost imunosnog sustava te pokreće kaskadu učinaka u mozgu, između ostalog i pojačano otpuštanje citokina IL-1 beta i kinurenske kiseline.
Carl Sellgren, docent na Katedri za fiziologiju i farmakologiju Karolinska instituta kaže kako su rezultati koje su dobili istraživanjem potvrđeni genetskim studijama gdje je vidljivo da postoji veza između psihoze u pacijenata s BAP-om i smanjene koncentracije proteina GRK3 te posljedične veće koncentracije kinurenske kiseline u mozgu.
Podatci iz studije pružaju poveznicu između imunosne aktivacije i psihoze te predstavljaju temelj za daljnje proučavanje novih antipsihotičnih lijekova koji bi djelovali imunomodulatorno.
Lijekovi koji se danas koriste za terapiju psihotičnih simptoma su razvijeni 60-ih godina 20. stoljeća.
Sophie Erhardt, profesorica na Katedri za fiziologiju i farmakologiju Karolinska instituta, navodi da nam za razvoj nove antipsihotične terapije treba više informacija o mehanizmima induciranja psihoze u mozgu.
Izvornik: Sellgren CM, Imbeault S, Larsson MK, i sur. GRK3 deficiency elicits brain immune activation and psychosis. Mol Psychiatry. 2021 May 12.
Prevela: Maja Cvitanić Mažuran, dr.med
