Problemi sa spavanjem odavno su prepoznati kao česti problem u današnjem društvu te trenutno za tu problematiku postoji javnozdravstveni interes jer oni mogu biti posljedica različitih bolesti, ali i njihov uzrok. Niz je radova koji su posvećenih ovoj problematici, ali je nedostajao sveobuhvatni pregledni rad koji bi ujedinio opsežnu literaturu posvećenu ovoj značajnoj temi. U radu, objavljenom u časopisu Sleep Medicine, znanstvenici Siaw Cheok Liew i Thidar Aung izvršili su pregled 135 znanstvenih radova koji istražuju povezanost deprivacije spavanja s različitim zdravstvenim problemima kao što su kardiovaskularni, respiratorni, neurološki, gastrointestinalni, imunološki, dermatološki, endokirni i reproduktivni.
Autori preglednog rada pokušali su dati uvid u tjelesne posljedice deprivacije spavanja. Istražili su dostupnu literaturu s posebnim naglaskom na radove koji su ukazivali na moguću povezanost s tjelesnim bolestima te na taj način stvoriti platformu za buduća istraživanja. Prikupili su radove pomoću PubMed baze podataka, Embase, Web of Science te Cochrane Library.
Dobiveni podatci sugeriraju kako deprivacija spavanja predstavlja nepovoljan čimbenik za kardiovaskularno zdravlje, mjereno EHA ( eng. Excess Heart Age ) indeksom koji predstavlja razliku između predviđene dobi pojedinca u kojoj bi prema faktorima rizika mogao razviti kardiovaskularne tegobe i stvarne, biološke dobi. Pokazalo se kako je taj indeks najniži kod pojedinaca koji su uspijevali spavati 7 ili više sati noću, što ukazuje na to da manjak spavanja može utjecati i na autonomni živčani sustav, metabolizam glukoze te nastanak ateroskleroze i ishemije.
Manjak sna i poremećaji disanja su međusobno snažno povezani, s tim da su dosadašnji radovi bili primarno usredotočeni na utjecaj poremećaja disanja u spavanju. Ova dva pojma su uzročno posljedično isprepleteni te je utvrđeno kako poremećaji disanja dovode do poremećaja spavanja, odnosno poremećaji spavanja mogu ostaviti posljedice i na respiratorni sustav. Autori su u svom pretraživanju literature pronašli radove koji su ukazivali na to da postoji veća pojavnost apneje u spavanju kod ljudi zaposlenih u zanimanjima sa smjenskim radom odnosno kod onih koji pate od manjka sna. U današnje vrijeme je zabilježena veća pojavnost inflamatornih bolesti te je ovo pretraživanje literature dovelo do zaključka kako je cirkadijani ritam povezan s modulacijom imunološkog odgovora. Disregulacija spavanja može dovesti i do poremećaja u imunološkom odgovoru, kao što je primjerice pojačan odgovor neutrofila, što je nadalje povezano s razvojem astme kod pojedinaca sklonih alergijama. Disregulacija imunološkog odgovora utječe i na gastrointestinalni sustav te deprivacija spavanja posljedičnim mehanizmom dovodi do akutnog upalnog odgovora u mukoznom sloju te pogoršanja simptoma kod oboljelih od iritabilnog kolona.
Poremećaji spavanja također ostavljaju utjecaja na neurološkom sustavu pa je tako zabilježena deterioracija pamćenja i kognicije kod ljudi koji pate od deprivacije spavanja, a moguće su i poremećaji u ponašanju. Liew i Aung pronašli su radove koji ukazuju na to kako deprivacija spavanja može biti povezana s emocionalnom nestabilnošću i reduciranom inhibicijom nagona. Kronična deprivacija spavanja je rizični čimbenik i za nastanak Alzheimerove bolesti te moždanog udara na čiji razvoj može utjecati i neizravno, budući da može dovesti i do zdravstvenih problema kao što su dijabetes te hipertenzija.
Deprivacija spavanja dovodi i do promjena u metabolizmu te postoji rizik od razvoja pretilosti uslijed ekscesivnog unošenja hrane uzrokovanog pojačanim lučenjem hormona koji stimuliraju apetit. Može doći i do pojačanog lučenja kortizola, što rezultira negativnim utjecajem na mentalno zdravlje. Liew i Aung pronašli su animalne studije u kojima su istraživali utjecaj deprivacije spavanja na reproduktivno zdravlje te je kod takvih miševa uočeno smanjeno sekusalno ponašanje uz nižu razinu testosterona. Također postoje ograničenja u istraživanju povezanosti deprivacije spavanja sa stresom koji je sve učestaliji u današnjoj populaciji te je uočeno kako je manjak spavanja povezan s neadekvatnim odgovorom kardiovaskularnog sustava na stresne događaje.
U zaključku, autori ističu važnost ovog rada u ukazivanju na sve veći problem današnjice, a to je manjak spavanja, pri čemu su zdravstveni problemi uočeni kod onih pojedinaca koji spavaju manje od sedam sati. Ovaj rad ostavlja prostor za daljnja istraživanja te ukazuje na važnost donošenja smjernica o potrebnoj duljini spavanja za sve dobne skupine.
Izvornik : Liew, S.-C., & Aung, T. (2020). Sleep deprivation and its association with diseases- A review. Sleep Medicine.doi:10.1016/j.sleep.2020.07.048
Prevela i prilagodila: Božena Rašić, dr.med
