Unatoč pogrešnom vjerovanu većine, novo istraživanje ukazuje na to da duševna bolest nije važan čimbenik u većini masovnih pucnjava ili drugih oblika masovnih ubojstava.

„Rezultati ove potencijalno definirajuće studije sugeriraju da se ozbiljnim psihičkim bolestima, poput shizofrenije ili poremećaja raspoloženja sa psihotičnom kvalitetom, kao rizičnom čimbeniku rizika za masovne pucnjave daje neprimjeren naglasak, što dovodi do straha i stigmatizacije javnosti“, kaže dr. Gary Brucato s Odsjeka za psihijatriju Sveučilišta Columbia u New Yorku.

Brucato i suradnici analizirali su 1315 masovnih ubojstava svih oblika koja su se dogodila diljem svijeta i pronašli da je samo 11% svih masovnih ubojica (uključujući i one koji su ubojstva počinili vatrenim oružjem) kao i 8% počinitelja vatrenim oružjem imalo ozbiljnu psihičku bolest.

Stopa je iznosila 18% među ljudima koji nisu počinili masovna ubojstva vatrenim oružjem, dakle plamenom, eksplozivom, otrovima, ubodima, udaranjem ili zalijetanjem vozila u gomilu. Vatrena su se oružja koristila u gotovo dvije trećine svih masovnih ubojstava, a ona počinjena bez vatrenog oružja rezultirala su značajno većim brojem žrtava po događaju.

Istraživači su također otkrili da su masovni ubojice vatrenim oružjem u SAD-u uglavnom imali ranijih problema sa zakonom, koristili su rekreacijske droge, zloupotrebljavali alkohol i imali povijest nepsihotičnih psihijatrijskih ili neuroloških simptoma.

Većina masovnih pucača koristila je neautomatsko vatreno oružje. Među američkim masovnim pucačima, oni koji su imali bilo kakvo psihijatrijsko ili neurološko oboljenje vjerojatnije su koristili poluautomatsko nego neautomatsko oružje.

Ovi rezultati bi mogli pomoći u pristupu provjeri nabave vatrenog oružja, prema istraživačima iz Centra za prevenciju i ocjenu pri Medicinskom centru Irving Sveučilišta Columbia i Državnom psihijatrijskom institutu New Yorka.

Također su otkrili da je od 1970. stopa masovnih pucnjava daleko veća od stope masovnih ubojstava u kojima nije upotrijebljeno vatreno oružje te da je velika većina masovnih pucnjava bila u SAD-u.

“Ovi podaci sugeriraju da se druge prepreke, poput pravnih problema, zlouporabe droga i alkohola te poteškoće u suočavanju sa životnim događajima čine korisnijim poljima u službi prevencije i politike od naglašavanja ozbiljnih psihičkih bolesti kao vodećeg problema”, kaže koautor studije dr.Paul Appelbaum.

Izvornik: Brucato G, Appelbaum PS, Hesson H, i sur. Psychotic symptoms in mass shootings v. mass murders not involving firearms: findings from the Columbia mass murder database. Psychol Med. 2021:1-9.
Preveo: Damir Mulc, dr.med.
Skip to content