Istraživačka studija sa Sveučilišta u Manchesteru pokazuje da shizofrenija može, u jednom dijelu, biti uzrokovana poremećenim funkcioniranjem imunološkog sustava. Prvo ispitivanje snažnog imunosupresiva metotreksata za liječenje shizofrenije dovelo je do „obećavajućeg“ učinka na pozitivne simptome poput slušnih halucinacija. Iako tim naglašava da je veličina uzorka premalena da bi pokazala može li metotreksat biti dodatna (tzv. add-on) terapija za shizofreniju, oni su našli ‘zagonetni’ terapeutski učinak na simptome rane shizofrenije, što zahtijeva daljnja istraživanja.
Rezultati objavljeni u Journal of Translational Psychiatry bacaju novo svjetlo na bolest koja ima razorni karakter i koju je teško liječiti, a koja uzrokuje stres i invaliditet u cijelom svijetu. Shizofrenija je kategorizirana prema tzv. „pozitivnim simptomima“, poput glasova (slušne halucinacije) i prema „negativnim simptomima“ (dezorganizirano mišljenje, slaba motivacija, slabo socijalno funkcioniranje). Negativne simptome koji značajno doprinose invaliditetu vezanom uz shizofreniju je teško liječiti trenutno dostupnim lijekovima.
Studiju je financirao Institut za medicinska istraživanja Stanley iz SAD-a u suradnji s pakistanskim Institutom za život i učenje. Istraživanje se odvijalo u Pakistanu, a vodio ga je profesor Imran Chaudhry sa Sveučilišta u Manchesteru koji se nakon višegodišnjeg službovanja u Engleskoj preselio u Pakistan kako bi se nastavio baviti psihijatrijom. Nedostatak dostupnih tretmana za ove simptome potaknuo je tim profesora Chaudhryja da istraži nove mogućnosti liječenja shizofrenije. Metotreksat se često koristi za liječenje upalnih bolesti poput reumatoidnog artritisa i Crohnove bolesti. Upalna i autoimuna stanja češća su u bolesnika sa shizofrenijom, što možda ukazuje na to da postoji zajednički osnovni uzrok ovih bolesti.
„Smatra se da metotreksat pomaže u liječenju autoimunih bolesti resetiranjem načina na koji rade T stanice koje su važan dio imunološkog sustava“, kaže profesor Chaudhry. „Ovo djelovanje na središnji živčani sustav može objasniti poboljšanje simptoma pronađeno u našoj studiji.“ Upotrijebili su malu dozu lijeka od 10 mg, koja se davala zajedno s ostalim uobičajenim psihijatrijskim lijekovima. Pacijenti koji su uzimali metotreksat nisu zabilježili značajne nuspojave, što sugerira relativno dobru podnošljivost.
Nusrat Husain, profesor psihijatrije i direktor istraživanja globalnog mentalnog zdravlja sa Sveučilišta u Manchesteru dodaje: „Koristili smo najnižu klinički učinkovitu dozu kod autoimunih bolesti koje često treba povećati te bi veće doze mogle proizvesti snažniji učinak kod shizofrenije.“ „Međutim, zdravstveni rizici metotreksata su ozbiljni i zahtijevaju pomno praćenje zbog čega bismo isključili velika nefokusirana ispitivanja.“
Psihijatar dr. Omair Husain sa Sveučilišta u Torontu kaže: “Imunološki sustav može biti uključen u shizofreniju i to otvara fascinantna pitanja. Možda bismo jednog dana mogli uspjeti identificirati podskupinu osoba oboljelih od shizofrenije koja bi mogla reagirati na tretmane koji djeluju na imunološki sustav. Mali, neočekivani učinak koji smo pronašli u našoj studiji zahtijeva daljnja istraživanja za koja vjerujemo da su sada izvediva. Buduća istraživanja treba usmjeriti na identificiranje tih podskupina, možda kroz studije koje koriste napredne tehnike snimanja mozga i najsuvremenije tehnike imunološkog profiliranja.“
Izvornik: Chaudhry IB, Husain MO, Khoso AB, i sur. A randomised clinical trial of methotrexate points to possible efficacy and adaptive immune dysfunction in psychosis. Transl Psychiatry 2020;10:415.
Preveo: Ivan Muselimović, dr.med.
