Kontinuirana rekordna opskrba ilegalnim drogama i sve živahnije mreže krijumčarenja stvaraju globalne krize koje se isprepliću i predstavljaju izazov za zdravstvene službe očekujući odgovor tijela za provođenje zakona, navodi se u Svjetskom izvješću o drogama za 2023. koje je objavio UN-ov Ured za droge i kriminal (UNODC).

Prema novim podacima, globalna procjena intravenskih korisnika droga u 2021. iznosi 13.2 milijuna, što je 18% više od prethodnih procjena. Globalno je više od 296 milijuna osoba uzimalo droge 2021. godine, što je povećanje od 23% u odnosu na prethodno desetljeće. Broj ljudi koji pate od poremećaja uzimanja droga u međuvremenu je naglo porastao na 39.5 milijuna, što je povećanje od 45% tijekom 10 godina.

Izvješće sadrži posebno poglavlje o prometu drogama i kriminalu koji utječu na okoliš u amazonskom bazenu, kao i dijelove o kliničkim ispitivanjima koja uključuju psihodelike i medicinsku uporabu kanabisa; uporabu droga u humanitarnim okruženjima; inovacije u liječenju ovisnosti i drugim uslugama; te droge i sukobe.

Svjetsko izvješće o drogama za 2023. također naglašava kako društvene i ekonomske nejednakosti pokreću izazovi droga te su vođeni njima; uništavanje okoliša i kršenje ljudskih prava uzrokovano je ekonomijom ilegalnih droga; raste dominacija sintetskih droga.

Zahtjevi za liječenjem poremećaja uzimanja droga i dalje su uglavnom nezadovoljeni. Samo je petina osoba s poremećajem uzimanja droga bila na liječenju u 2021., uz sve veće razlike u pristupu liječenju među regijama.

Populacija mladih najosjetljivija je na uzimanje droga, a također je teže pogođena poremećajem uzimanja droga u nekoliko regija. U Africi je 70% osoba koje se liječe mlađe od 35 godina.

Javno zdravlje, prevencija i pristup službama za liječenje moraju biti prioritet u cijelom svijetu ili će problemi s drogom ostaviti pustoš iza sebe. U izvješću se dodatno naglašava potreba za odgovorima tijela za provođenje zakona kako bi se održao korak s agilnim kriminalnim poslovnim modelima i bujanjem jeftinih sintetskih droga koje je lako staviti na tržište.

Reagirajući na rezultate izvješća, izvršna direktorica UNODC-a Ghada Waly kaže: “Svjedoci smo stalnog porasta broja osoba koje pate od poremećaja uzimanja droga diljem svijeta, dok liječenje ne uspijeva doprijeti do svih onih kojima je potrebno. U međuvremenu, moramo ojačati odgovore protiv lanaca krijumčarenja droge koji iskorištavaju sukobe i globalne krize kako bi proširili uzgoj i proizvodnju ilegalnih droga, posebno sintetskih droga, potičući ilegalna tržišta i nanoseći sve veću štetu ljudima i zajednicama.”

Razlike i nejednakosti povezane s drogama

Mnogim osobama koje uzimaju droge nije osigurano pravo na zdravlje.

I dalje postoje velike nejednakosti u pristupu i dostupnosti kontroliranih lijekova za medicinsku uporabu, osobito za liječenje boli. Razlika je osobito prisutna između globalnog Sjevera i Juga te u urbanim i ruralnim područjima, zbog čega neke osobe osjećaju negativan učinak droga više od drugih. Otprilike 86% svjetske populacije živi u zemljama s premalim pristupom farmaceutskim opioidima (što je regulirano Jedinstvenom konvencijom iz 1961.) – uglavnom u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Neka osiromašena i ranjiva stanovništva, poput onih na tromeđi između Brazila, Kolumbije i Perua, zarobljena su u ruralnim područjima s visokom prevalencijom kriminaliteta povezanog s drogom. Njihova im udaljena lokacija izuzetno otežava korištenje usluga liječenja, resursa ili vladavine prava.

Ekonomija ilegalnih droga ubrzava sukobe, kršenja ljudskih prava i uništavanje okoliša

Ekonomija vezana uz droge u amazonskom bazenu pogoršava dodatne kriminalne aktivnosti – poput ilegalne sječe, ilegalnog rudarenja, nezakonitog zauzimanja zemljišta, trgovine divljim životinjama i drugog – oštećujući okoliš najveće prašume na svijetu. Autohtoni narodi i druge manjine trpe posljedice ove konvergencije zločina, uključujući, među ostalim, raseljavanje, trovanje živom i izloženost nasilju. Branitelji okoliša ponekad su posebno na meti trgovaca ljudima i naoružanih skupina.

Dok je rat u Ukrajini istisnuo tradicionalne rute kokaina i heroina, postoje znakovi da bi sukob mogao potaknuti širenje proizvodnje i trgovine sintetskim drogama, s obzirom na postojeće znanje i iskustvo i velika tržišta za sintetske droge koja se razvijaju u regiji.

U Sahelu se ilegalnom trgovinom drogom financiraju nedržavne oružane i pobunjeničke skupine, dok na Haitiju trgovci drogom iskorištavaju porozne granice kako bi ojačali svoje poslovanje, potičući sve veću krizu u zemlji.

Davanje prioriteta javnom zdravstvu u reguliranju medicinske uporabe kontroliranih lijekova

Dok nova istraživanja o korištenju kontroliranih droga kao što su psihodelici za liječenje psihičkih poremećaja i poremećaja uzimanja droga obećavaju, izvješće upozorava da bi brzi tempo razvoja mogao ugroziti napore da se provedu politike koje brigu o javnom zdravlju stavljaju ispred komercijalnih interesa. Bez dobro osmišljenih, adekvatno istraženih okvira, možda će biti premalo pristupa za one kojima je potrebno liječenje – potencijalno uzrokujući da se pacijenti okrenu ilegalnim tržištima – ili obrnuto, da se psihodelici preusmjere za nemedicinsku uporabu.

Sve veća dominacija sintetskih droga

Jeftina, jednostavna i brza proizvodnja sintetskih droga radikalno je transformirala mnoga tržišta ilegalnih droga. Kriminalci koji proizvode metamfetamin – dominantnu ilegalno proizvedenu sintetsku drogu u svijetu – pokušavaju izbjeći provođenje zakona i regulatorne odgovore novim putovima sinteze, osnovama djelovanja i nekontroliranim prekursorima.

Fentanil je drastično promijenio tržište opioida u Sjevernoj Americi s groznim posljedicama. U 2021. većina od približno 90 000 smrtnih slučajeva povezanih s predoziranjem opioidima u Sjevernoj Americi uključivala je ilegalno proizvedene fentanile.

Zabrana droge u Afganistanu možda preokrene trend rasta proizvodnje opijuma

Žetva opijuma u Afganistanu 2023. mogla bi doživjeti drastičan pad nakon nacionalne zabrane droga, jer prva izvješća sugeriraju smanjenje uzgoja maka. Koristi od mogućeg značajnog smanjenja ilegalnog uzgoja opijuma u Afganistanu 2023. godine bile bi globalne, no bit će nauštrb mnogih poljoprivrednika u zemlji koji nemaju alternativne načine stvaranja prihoda. Afganistan je također veliki proizvođač metamfetamina u regiji, a pad uzgoja opijata mogao bi potaknuti pomak prema proizvodnji sintetskih droga, od čega će različiti akteri imati koristi.

 

Izvornik: http://unodc.org/…/data-and…/world-drug-report-2023.html
Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.

Skip to content