Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora održao je u srijedu, 7. prosinca sjednicu posvećenu liječenju, rehabilitaciji i zaštiti mentalnog zdravlja u Hrvatskoj. Na sjednici je ujedno predstavljen nedavno donesen Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine te su iznesene osnovne smjernice za transformaciju i poboljšanje aktualnog sustava zdravstvene i međuinstitucionalne skrbi u liječenju i zaštiti mentalnog zdravlja.
Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče prof. dr. sc. Petrana Brečić upozorila je da deinstitucionalizacija ne znači da će se bolnice ukinuti, već će u njih ići oni koji trebaju, a ne zato što nemaju gdje ići ili se njima u zajednici nema tko baviti na adekvatan način. Spomenula je kako je Klinika za psihijatriju Vrapče u vrijeme pandemije zadržala kontinuitet i dostupnost mentalne zdravstvene zaštite te je čitav niz dijagnostičkih postupaka preoblikovan i digitaliziran pa je osigurana dostupnost terapija putem telepsihijatarije. – Treba se umrežiti sa svim drugim dionicima zdravstvenog sustava i drugim resorima, sve druge instance moraju biti zadovoljene, od prevencije na dalje, i ne treba se koncentrirati samo na mobilne timove, kazala je Brečić.
Predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić iz Klinike za psihijatriju Vrapče govorila je o implementaciji Akcijskog plana mentalnog zdravlja u zajednici. – Reorijentacija skrbi je bit tog plana, kao i bolje funkcionalno povezivanje, kazala je Štrkalj Ivezić.
„Da bi se sustav pokrenuo, potrebno je raditi na ranom prepoznavanju bolesti i poboljšanju otpornosti na stres, raditi na zaštiti mentalnog zdravlja na radnom mjestu, te se boriti protiv stigmatizacije i diskriminacije oboljelih od psihičkih bolesti u društvu. Ta stigma nije samo socijalna, nego i strukturna, jer npr. onemogućuje osobama s problemima mentalnog zdravlja zapošljavanje, što je diskriminatorno. Svjetska zdravstvena organizacija insistira na pomaku kliničkih ciljeva prema ciljevima koji ljude osnažuju da bi mogli živjeti u zajednici, kako bi resurse zajednice mogli koristiti samostalno“, istaknula je Štrkalj Ivezić.
– Cilj liječenja mora biti oporavak, a za to je potreban i plan sistemske edukacije svih dionika u oporavku na svim razinama, istaknula je Štrkalj Ivezić, dodavši kako takvu edukaciju, usmjerenu na poboljšanje ishoda liječenja osoba s mentalnim poremećajima promicanjem kulture oporavka i ljudskih prava, pod nazivom WHO Quality Rights, provodi HZJZ u suradnji s Klinikom za psihijatriju Vrapče, a u nju su uključene tri psihijatrijske bolnice/ odjeli: Vrapče, Popovača i Dubrovnik. – Kao i sa svim drugim aktivnostima, istaknula je Štrkalj Ivezić, uvijek se postavlja i pitanje financiranja njihove provedbe.
Govoreći o smjernicama akcijskog plana mentalnog zdravlja i standardima postupanja, Štrkalj Ivezić je kazala kako su mobilni timovi već osnovani u bolnici Vrapče, te u KBC-u Zagreb. – To je usluga koju ljudi trebaju i treba je što prije implementirati, jer bez nje nema reorijentacije skrbi prema zajednici i ljudi se stalno vraćaju u bolnicu jer nemaju podrške u zajednici, kazala je. Istaknula je i značaj peer workera – oporavljenih osobe s dijagnozom mentalnog poremećaja kao članova mobilnog tima u pružanju podrške tijekom bolničkog liječenja. Napomenula je i važnost suradnje sa sustavom socijalnom skrbi jer u Hrvatskoj sustav zbrinjavanja podrazumijeva smještanje ljudi u domove, što se ne preporuča u europskim smjernicama. – Osobe s dijagnozom mentalnog poremećaja moraju imati mogućnost izbora, da stanuju samostalno uz podršku, istaknula je.
Na sjednici je, uz brojne nazočne, aktivno sudjelovala i prof. dr. sc. Tihana Jendričko, predsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva.
GALERIJA SLIKA
