Broj mladih ljudi s anksioznošću udvostručio se u ranoj fazi pandemije COVID-19 i prvog zatvaranja (lockdowna) s 13 na 24%, prema novom istraživanju sa Sveučilišta u Bristolu. Studija je, koristeći podatke iz bristolskog upitnika “Djeca 90-ih” (Children of the 90s), pokazala da su mlade osobe (27-29 godina) prijavile višu razinu anksioznosti tijekom ranih faza pandemije u prvoj nacionalnoj blokadi, a bila je veća od razine anksioznosti njihovih roditelja.
Istraživači su također otkrili da je razina anksioznosti ostala visoka čak i nakon ublažavanja ograničenja u lipnju te se slična situacija može očekivati ove zime. Nalazi sugeriraju i kako bi zatvaranje moglo biti gore za pojedince koji su u prošlosti imali problema s mentalnim zdravljem, žene i one koji su imali financijske probleme prije pandemije. Ova je otkrića rasvijetlio Public Health England, vladina javnozdravstvena organizacija, kako bi pomogla utjecati na politiku i vladino razumijevanje utjecaja COVID-19 na mentalno zdravlje. I dok nema dokaza da je depresija bila sveukupno veća, za određene skupine pojedinaca postojala je vjerojatnost da će doživjeti višu razinu depresije i anksioznosti tijekom pandemije.
Bristolova zdravstvena studija “Djeca 90-ih” u razdoblju od 1991. do 1992. uključila je 14500 trudnih majki i prikupila tijekom gotovo tri desetljeća detaljne podatke o zdravlju i načinu života o majkama i njihovim bebama, koje će uskoro napuniti 30 godina. Za ovu studiju istraživači su usporedili podatke ispitanika iz prethodnih godina s nalazima dvaju upitnika za COVID-19 iz 2020. godinu kako bi se razumio utjecaj pandemije na mentalno zdravlje.
Određene skupine unutar studije imale su veći rizik od povećane anksioznosti i/ili depresije tijekom pandemije COVID-19, čak i nakon što je u obzir uzeta prethodna povijest depresije i anksioznosti. Te su skupine bile žene, pojedinci s već postojećim mentalnim i tjelesnim zdravstvenim stanjima, oni koji su živjeli sami tijekom pandemije, oni koji su se samoizolirali zbog COVID-a-19 i oni s nedavnim financijskim problemima. Zanimljivo je da su neki čimbenici, poput samostalnog života, povezani samo s većom depresijom, a drugi, kao što je roditeljstvo, povezani samo s tjeskobom. Istraživači nisu pronašli dokaze o povišenom riziku od anksioznosti kod radnika iz ključnih službi ili zdravstvenih radnika. Uz podatke iz “Djece 90-ih” ovo istraživanje je promatralo i podatke iz druge longitudinalne studije – Generation Scotland.
Dr. Rebecca Pearson, docentica psihijatrijske epidemiologije sa Sveučilišta u Bristolu, kaže: “Rezultati istraživanja sugeriraju da je u ovom trenutku potrebno zaštititi mentalno zdravlje, posebno nošenje s tjeskobom, i podržati službe za mentalno zdravlje. Posebno je važno naučiti lekcije iz prvog zatvaranja sada kada smo u drugom zatvaranju. Rezultati također pružaju dokaze za potporu specifičnim skupinama s većim rizikom za mentalno zdravlje, poput onih koje žive same. Grupe potpore za samce i samohrane roditelje mogle bi biti korisne za mentalno zdravlje, ali moramo bolje razumjeti ulogu socijalne izolacije”.
Izvornik: Kwong ASF, Pearson RM, Adams MJ, i sur. Mental health before and during COVID-19 in two longitudinal UK population cohorts. Br J Psychiatry. 2020;17(5):1-27.
Prevela: dr.sc. Marta Skelin, dr.med.
