Rezultati studije, koja istražuje mentalno zdravlje osoblja opće bolnice u Dublinu tijekom pandemije COVID-19, otkrivaju značajan utjecaj pandemije na liječnike, medicinske sestre i radiološke tehničare, uključujući visoku razinu simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), depresije i suicidalnih misli.
Osoblje u tri velike opće bolnice u Dublinu (Bolnica Sv. Jakov, Sveučilišna bolnica Tallaght i bolnica Beaumont) pozvano je da sudjeluje, a studija također ima za cilj pružiti priliku liječnicima, medicinskim sestrama i radiološkim tehničarima da prepoznaju jesu li imali poteškoća s mentalnim zdravljem tijekom pandemije i potraže podršku ako je potrebna.
Među ključnim rezultatima koji su proizašli iz presječne anonimne ankete 377 zdravstvenih djelatnika u Dublinu tijekom trećeg vala pandemije COVID-19 početkom 2021. su:
- 45% ispitanika prijavilo je umjerene ili teške simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP)
- 52% ispitanika prijavilo je loše raspoloženje
- 13% ispitanika izjavilo je da su razmišljali o prekidu života tijekom prošlog tjedna, a 5% je izjavilo da planiraju okončati život
Visoke razine posttraumatskih simptoma utvrđene u ovoj studiji više su od trenutne najbolje međunarodne procjene za zdravstvene radnike.
Osoblje je također prijavilo visoku razinu moralne povrede, što je psihološki stres koji se doživljava kada je osoba prisiljena svjedočiti ili činiti radnje koje su u suprotnosti s nečijim etičkim uvjerenjima.
Ovaj koncept nastao je u vojnim istraživanjima mentalnog zdravlja, ali je dobio na važnosti u istraživanjima koja proučavaju mentalno zdravlje zdravstvenih radnika zbog scenarija povezanih s COVID-19. Na primjer, zdravstveni radnici možda nisu imali drugog izbora osim racionalizirati skrb kada su sredstva bila rijetka ili su možda morali spriječiti obitelj da posjećuje svoje najmilije zbog restrikcija.
Istraživači su također ispitivali postoje li razlike u razinama mentalnih poteškoća između osoblja na temelju njihovih uloga. Rezultati pokazuju da su liječnici znatno rjeđe prijavili simptome PTSP-a, lošeg raspoloženja i moralne ozljede nego medicinske sestre ili radiološki tehničari, dok su radiološki tehničari znatno češće prijavili loše raspoloženje.
Govoreći o utjecaju nalaza, psihijatar Declan McLoughlin, kaže: “Pandemija je predstavljala ogromne izazove za bolnice, njihovo osoblje, pacijente i obitelji. Iako je bilo mnogo međunarodnih studija koje ispituju psihološki učinak na bolničko osoblje, ovo je prvo koje ispituje utjecaj na one koji rade u dublinskim bolnicama. Nadamo se da će rezultati studije istaknuti potencijalna područja zabrinutosti za bolničku upravu i osoblje kako bi se mogli pozabaviti ovim problemom i po potrebi potražiti podršku.”
Glavni autor studije, dr. Conan Brady, kaže: “Rezultati studije COWORKER pokazali su značajne utjecaje pandemije na mentalno zdravlje onih koji rade u bolnicama. Iako ne znamo potpuni opseg iskustava bolničkog osoblja s mentalnim zdravljem prije COVID-19, postoje mnoga pitanja povezana s pandemijom i čimbenici koji su mogli utjecati na mentalno zdravlje ove skupine. Osim ograničenja s kojima smo se svi suočili, drugi razlozi mogu biti stres na poslu ili zabrinutost zbog stigme zbog rada u okruženjima s visokom razinom COVID-19. Malo je podataka o suicidalnim idejama među bolničkim osobljem u svijetu, a to zahtijeva više istraživanja.”
Izvornik: Brady C, Fenton C, Loughran O, i sur. Dublin hospital workers’ mental health during the peak of Ireland’s COVID-19 pandemic. Ir J Med Sci. 2022 Jun 22:1–10.
Prema: https://medicalxpress.com/news/2022-07-dublin-hospital-staff-high-ptsd.html
Prevela: Lea Tomašić, dr. med.