Nakon učestalih liječenja na psihijatrijama, M. više nije mogla stanovati sama u svom stanu. Dobila je skrbnika, smještena je bila u jednom od domova za osobe s duševnim smetnjama, i tamo je boravila desetak godina. Prisjeća se da joj je teško to palo: “Prije preseljenja u Zagorje ne sjećam se da sam ikad dulje boravila izvan centra grada.” Ova 55-godišnja Zagrepčanka od prije godinu dana stanuje u jednoj od dvije stambene jedinice za podržano stanovanje, ima još tri cimerice, obilazi ih i educira stručni tim iz Doma za odrasle osobe Zagreb. M. kaže: “Naučili su me kako da organiziram dan: od pripreme obroka, obavljanja kućanskih poslova, do vremena za šetnju i druženje. Sve se mi dogovorimo. Zadovoljna sam, imam svoj mir, lijepo mi je tu, puno je bolje nego u gužvi u domu.”
Ovakav ogledni primjer rijetkost je u Hrvatskoj, gdje se glavnina zaštite mentalnog zdravlja odvija unutar bolničke mreže (3.000 od 23.000 kreveta u hrvatskim bolnicama su psihijatrijski), a za 2.800 osoba i u sklopu smještaja u nekoj od 52 državne institucije za kroničnu skrb, u kojima provedu i preko 20 godina. Petina korisnika tih domova uspjela je tijekom procesa deinstitucionalizacije prijeći u udomiteljstva, no pitate li bilo kojeg od 11 socijalnih radnika zaposlenih u Klinici za psihijatriju Vrapče, kazat će vam kako je udomljavanje pacijenata uz pomoć centara za socijalnu skrb dug i mukotrpan proces.
“Posljednjih godina neki pomaci postoje, ali daleko je to od idealnog. Tisuće ljudi s mentalnim problemima, prije svega onih s psihozom, borave u potpuno neadekvatnim uvjetima, daleko od svojih mjesta stanovanja. nezadovoljni, bespomoćni i bez nade da mogu bilo što promijeniti”, kaže prof.dr.sc. Slađana Štrkalj Ivezić, pročelnica Zavoda za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče.
Provođenje glavnine medicinske skrbi za osobe s duševnim smetnjama u stacionarnom psihijatrijskom tretmanu te socijalnog zbrinjavanja u ustanovama za kroničnu skrb nije ekonomično, ili se „štedi“ na javnim finacijama na uštrb kvalitete skrbi za osobe s duševnim smetnjama, što otežava njihov oporavak. “Danas, u 21. stoljeću, vidjela sam i slučajeve na granici ljudskog dostojanstva. Psihijatrija u zajednici u Hrvatskoj je tek u povojima i mi to moramo mijenjati”, kaže profesorica Ivezić.
Mora se mijenjati i na području čitave Europe, gdje god postoji potreba za podizanjem kvalitete skrbi za osobe s duševnim smetnjama, prije svega pomakom organizacije skrbi prema zajednici. Stoji to u Europskom akcijskom planu za mentalno zdravlje za period 2013.-2020. Naime, znanstvena istraživanja koja su uspoređivala organizaciju zdravstvene skrbi u zajednici s drugim modelima skrbi za populaciju osoba suočenih s teškim duševnim smetnjama pokazuju nam da skrb u zajednici donosi značajno bolje ishode što se tiče pridržavanja terapijskog plana, održavanja remisije (stanja s minimalnim ili odsutnim kliničkim simptomima), veće kvalitete života, stabilnog stanovanja, te radne rehabilitacije ( Braun P. et al.1981; Conway M. et al.1994; Bond et al.2001).
U sklopu skrbi u zajednici, poboljšanje modela stambenog zbrinjavanja dio je modela društvenog uključivanja, zasniva se na čuvanju prava (građanskih sloboda, smanjenju stigmatizacije, itd.), na racionalnom korištenju javnih sredstava te na razvoju aktivnog građanskog društva u kojem ljudi pomažu svojoj okolini. Stambeno zbrinjavanje složen je proces koji zahtijeva provjerene intervencije, kao i aktivaciju vještina i znanja svih dionika u lokalnoj zajednici. Ciljevi su ambiciozni, s obzirom na to da se s mentalnim poremećajima godišnje bori oko 27 posto stanovnika Europe (izvor: European Social Work, 2013.), a na području EU potrebno je iz društvene isključenosti maknuti te u društvo integrirati 20 milijuna osoba.
Upravo zato Klinika za psihijatriju Vrapče uključila se u međunarodnu akciju za obrazovanje i poučavanje, s ciljem pružanja ažuriranih i točnih interdisciplinarnih informacija prilagođenih svim dionicima, svima uključenima u proces stambenog zbrinjavanja; te stvaranju fleksibilnog obrazovnog standarda na temu stambenog zbrinjavanja u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja, namijenjenog lokalnim zajednicama, razvijenog na temeljima iskustava osoba direktno ili posredno uključenih u stambeno zbrinjavanje.
Naš projekt HERO namijenjen je zainteresiranima za formalno i neformalno obrazovanje: civilnom društvu, volonterima, stručnjacima iz područja zaštite mentalnog zdravlja kao i socijalne skrbi, samim korisnicima i njihovim obiteljima.
HERO ciljevi:
- Stvaranje europskog kurikuluma te međunarodno utvrđenih osnovnih pokazatelja kvalitete stambenog zbrinjavanja, kako bi se pomoglo lokalnim zajednicama u procesu razvoja vještina i znanja, kao i njihovog testiranja, o efikasnom procesu stambenog zbrinjavanja,
- olakšati lokalnim zajednicama pristup obrazovanju o stambenom zbrinjavanju,
- povećati kvalitetu informalnog učenja (posao, obitelj, slobodno vrijeme), kao i neformalnog učenja u području društvenog uključivanja povezanog s procesom stambenog zbrinjavanja,
- proširiti ključne kompetencije stručnjaka i ostalih osoba uključenih u polje društvenog uključivanja,
- smanjiti nejednakosti rezultata izobrazbe u korist osoba s teškim duševnim smetnjama, pa čak i kod onih građana koji obično nisu uključeni u cjeloživotno učenje o inkluziji, te
- vrednovati kompetencije oko stambenog zbrinjavanja.
HERO partneri
Šest organizacija iz pet EU zemalja (Hrvatska, Italija, Velika Britanija, Grčka, Belgija) u međunarodnom je partnerstvu koje koordinira agencija ASL ROMA 2 iz Italije. Partnerstvo ima dugo iskustvo s modernom zaštitom mentalnog zdravlja, deinstitucionalizacijom te programima društvenog uključivanja osoba s iskustvom težih duševnih smetnji, kao i veliki interes za dijeljenje najboljih politika, metodologije edukacije te najboljih iskustava iz prakse stambenog zbrinjavanja, kako bi se izvrsnost podignula na razinu EU.
*ASL ROMA2*
Odsjek za mentalno zdravlje unutar rimske lokalne zdravstvene jedinice agencija je odgovorna za planiranje, koordiniranje i provedbu intervencija u svrhu zaštite mentalnog zravlja odraslih.
*FONDAZIONE DON LUIGI DI LIEGRO*
Međunarodna zaklada don Luigi di Liegro osnovana je 1999. u svrhu sprječavanja i otklanjanja svih oblika društvene isključenosti i siromaštva. Zaklada djeluje na nadoknađivanju manjkavih i izgubljenih ljudskih odnosa, kako bi ponovno izgradila sveze solidarnosti i međusobnog pomaganja.
*PEGODE*
Belgijska nevladina udruga Pegode ima bogato praktično iskustvo kao aktivni partner u razvoju uključivog društva i u radu na strogo povezanim projektima fokusiranim na stambeno zbrinjavanje. Umreženi i u suradnji s raznim lokalnim tijelima, članovi udruge pružaju individualiziranu pomoć osobama s invaliditetom u zajednici.
*PEPSAEE*
Grčki savez za psihosocijalnu rehabilitaciju i radnu integraciju (PEPSAEE) udruga je osnovana 1997., djeluje znanstveno, nevladino i neprofitno. Specijalizirana je za potporu, koordiniranje i osnaživanje rehabilitacije osoba s duševnim smetnjama, uključujući i pomoć pri povratku na radno mjesto.
*Klinika za psihijatriju Vrapče*
Na Zavodu za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče, stožernoj hrvatskoj ustanovi u liječenju i rehabilitaciji osoba s duševnim smetnjama, provodi se niz socioterapijskih i radno terapijskih aktivnosti za osobe s težim duševnim smetnjama, u sklopu programa dnevne bolnice. Zavod surađuje s udrugama pacijenata i organizacijama koje pomažu svojim korisnicima u zajedinici, te tijelima zaduženim za stambeno zbrinjavanje.
*MEH*
(MEH) je etabilirana britanska udruga koja dugo godina provodi niz programa na polju uključivanja u društvo, ključni je dionik i utjecajno tijelo zagovaranja na tom polju. MEH je usredotočena na uključivanje u društvo osoba u teškom društvenom položaju, razvijajući u partnerstvima projekte zapošljavanja, obrazovanja i samozapošljavanja, koristeći metode za obrazovanje odraslih.
Svaka od šest organizacija ima različito gledište: u nekima je snažno zastupljen civilni sektor, a u drugima medicinski su profesionalci i drugi obrazovani pomagači. U nekima postoji povezanost s privatnim sektorom, u drugima s javnim. U nekim državama je naglasak na nužnim promjenama u zdravstvenom sektoru, u drugim u sektoru socijalne skrbi. HERO ima svrhu integrirati ta gledišta u europsku ravan.
Dodatne informacije:
http://www.housing-project.eu
https://www.facebook.com/herohousing/
