Tim znanstvenika sa Sveučilišta Laval je možda otkrio zašto teška depresija različito utječe na žene i muškarce. Istraživači su ispitivali mozak osoba s depresijom u trenutku smrti i otkrili promjene koje se nalaze u različitim dijelovima mozga za svaki spol. Također su identificirali potencijalni biomarker depresije kod žena.
“Depresija je vrlo različita kod muškaraca i žena”, kaže glavna autorica dr. Caroline Ménard, profesorica na Medicinskom fakultetu na Sveučilištu Laval i istraživačica u CERVO centru za istraživanje mozga. “Kod žena je bolest dvostruko češća, simptomi su različiti, a odgovor na antidepresive nije isti kao kod muškaraca. Cilj nam je bio otkriti zašto.”
U prethodnoj studiji, tim Caroline Ménard pokazao je da je produljeni socijalni stres u muških miševa oslabio krvno-moždanu barijeru koja odvaja mozak od periferne cirkulacije krvi. Ove promjene nastale su zbog gubitka proteina zvanog klaudin-5 i bile su očite u nucleus accumbensu, dijelu mozga povezanom s nagradom i kontrolom emocija. Istraživači su pronašli istu stvar u mozgu muškaraca oboljelih od depresije u trenutku njihove smrti.
Kada su dr. Ménard i njezin tim ponovili eksperiment na ženkama miševa, otkrili su da su promjene moždane barijere uzrokovane gubitkom klaudina-5 locirane u prefrontalnom korteksu. Njihovi su nalazi bili isti kada su ispitivali mozak žena koje su u trenutku smrti bolovale od depresije. U muškaraca, međutim, nije bila zahvaćena krvno-moždana barijera prefrontalnog korteksa.
“Prefrontalni korteks uključen je u regulaciju raspoloženja, ali i u anksioznost i samopercepciju”, objašnjava dr. Ménard. “Kod kroničnog stresa muških miševa i muškaraca s depresijom, ovaj dio mozga bio je nepromijenjen. Ovi rezultati ukazuju na to da kronični stres mijenja moždanu barijeru ovisno o spolu.”
Dok su dalje istraživali, istraživači su otkrili krvni marker povezan sa zdravljem moždane barijere. Marker, topljivi E-selektin, upalna je molekula koja se nalazi u višim koncentracijama u krvi ženki miševa pod stresom. Prisutan je i u uzorcima krvi žena s depresijom, ali ne i u muškaraca.
“Danas se depresija još uvijek dijagnosticira putem upitnika”, kaže Ménard. “Naš tim je prvi koji je pokazao važnost neurovaskularnog zdravlja u depresiji i predložio topljivi E-selektin kao biomarker depresije. Potencijalno bi se mogao koristiti za provjeru i dijagnosticiranje depresije. Također bi se mogao koristiti za mjerenje učinkovitosti postojećih tretmana ili tretmana u razvoju. Ipak će se prvo morati provesti klinička ispitivanja velikih skupina kako bi se potvrdila pouzdanost biomarkera.”
Izvornik: Dion-Albert L, Cadoret A, Doney E, i sur. Vascular and blood-brain barrier-related changes underlie stress responses and resilience in female mice and depression in human tissue. Nat Commun. 2022 Jan 10;13(1):164. doi: 10.1038/s41467-021-27604-x.
Preveo: dr. sc. Jakša Vukojević, dr. med.
