Povodom dvadesete godišnjice Zavoda (Odjela) za prve psihotične poremećaje, Klinika za psihijatriju Vrapče organizirala je međunarodni simpozij posvećen prvim psihozama. Okupili smo više od 100 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva kako bismo razmijenili najnovija saznanja o ranoj intervenciji, prepoznavanju rizičnih čimbenika i primjeni suvremenih tehnologija koje unapređuju liječenje psihotičnih poremećaja.

Fokus na ranu identifikaciju i personalizirano liječenje

Simpozij je bio prilika da se podijele iskustva o primjeni biomarkera i neuroimaginga za preciznije dijagnosticiranje i bolje liječenje. Prof. Joseph Kambeitz sa Sveučilišta u Kölnu govorio je o prednostima i izazovima korištenja umjetne inteligencije i raznih modela u predviđanju tijeka psihoze, naglasivši kako ti alati mogu pomoći, ali zahtijevaju dodatne prilagodbe da bi bili pouzdani za sve skupine pacijenata.

Profesor Grega Repovš s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i profesor Alan Antičević, izvršni direktor tvrtke Manifest Technologies i bivši predavač na Yaleu, podijelili su svoja istraživanja o neuroimagingu i njegovoj ulozi u stvaranju terapija “po mjeri” pacijenta. Napredak ove tehnologije otvara nove mogućnosti za personaliziranu medicinu koja bi mogla značajno poboljšati ishode liječenja na razini pojedinog pacijenta.

Fonetička analiza kao pomoć u dijagnostici

U izlaganju prof. Marka Likera s Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstavljeni su zanimljivi nalazi o promjenama u govoru kod osoba s psihozom. Profesor Liker upoznao nas je s metodološkim pristupom koji zagovara poluautomatsko izdvajanje određenih glasovnih karakteristika koje bi mogle pomoći u prepoznavanju ranih znakova psihotičnih poremećaja, što je novi korak u dijagnostici korištenjem jezičnih biomarkera.

Holistički pristup i važnost obiteljske podrške

Razmatrali smo i važnost interdisciplinarnog pristupa, koji obuhvaća ne samo medicinske, već i socijalne i psihološke aspekte. Docentica Draženka Ostojić, pročelnica Zavoda, podijelila je iskustva iz svakodnevne kliničke prakse, naglasivši koliko je važna pravovremena intervencija, ali i uključivanje obitelji i bliskih osoba u proces liječenja. Docentica Ostojić istaknula je kako su se terapijski pristupi poput kognitivno-bihevioralne terapije i uključivanja obitelji pokazali izuzetno korisnima u oporavku i rehabilitaciji osoba s psihozom.

O ulozi i značaju dugodjelujućih antipsihotika u ranim fazama liječenja psihoze govorio nam je profesor Miroslav Herceg.

Novi uvidi u razlikovanje depresivnih i negativnih simptoma

Profesorica Petrana Brečić dala je pregled značaja procjene suicidalnosti, te simptoma poremećaja raspoloženja u psihozi i ključnih razlika između depresivnih i negativnih simptoma kod psihotičnih poremećaja, istaknuvši kako ti simptomi često preklapaju i mogu otežati točnu dijagnostiku. Profesor Ante Silić iz KBC Sestre milosrdnice nadovezao se na važnost razumijevanja kognitivnih i negativnih simptoma u liječenju prve epizode psihoze, što može biti ključno za uspješnost terapije.

Forenzički aspekti psihotičnih poremećaja

Na simpoziju je bilo riječi i o izazovima vezanim uz procjenu rizika, a Profesor Goran Arbanas istaknuo je važnost specijaliziranih programa za forenzičku prevenciju, naglasivši koliko je bitno pronaći odgovarajući pristup u radu s ovom osjetljivom skupinom.

Dr. Aleksandar Savić govorio je o rizicima psihotičnih epizoda kod poremećaja ličnosti i uporabe psihoaktivnih tvari, te značaju procjene tih aspekata u svakodnevnoj kliničkoj praksi i diferencijalnoj dijagnozi.

Zaključci i pogled prema budućnosti

Simpozij je zaključio prof. Vinod Srihari sa Sveučilišta Yale, podijelivši s nama najbolje kliničke prakse u radu s prvim epizodama psihoza te načine odabira organizacijskog modela i praćenja učinkovitosti specijaliziranih programa. Ovaj međunarodni simpozij pokazao je koliko je interdisciplinarni pristup ključan za razumijevanje i liječenje psihotičnih poremećaja, kao i da najnovije tehnologije mogu biti vrijedni saveznici u kreiranju terapija prilagođenih potrebama svakog pacijenta, dok moramo biti svjesni kako njihovih ograničenja, tako i mogućih ljudskih pristranosti u određivanju dijagnoza.

Klinika za psihijatriju Vrapče, koja 15. studenog 2024. obilježava 145 godina svog postojanja, nastavlja njegovati inovativne pristupe u psihijatriji, s ciljem pružanja najbolje moguće skrbi koja unapređuje mentalno zdravlje naših pacijenata.

Zahvale

Želimo izraziti posebnu zahvalnost našim sponzorima
koji su podržali ovaj važan događaj:

 

 

 

 

 

 

 

U nastavku pogledajte fotografije sa simpozija u našoj galeriji i zajedno s nama podijelite trenutke koji su obilježili ovu značajnu obljetnicu.

GALERIJA SLIKA

Skip to content
Privatnost
Klinika za psihijatriju "Vrapče"

Ovo Internet mjesto koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kad se vratite na naše Internet mjesto i pomaganju našem timu da razumije koji su vam dijelovi Internet mjesta najzanimljiviji i najkorisniji.

Neophodni kolačići

Neophodni kolačići trebaju biti omogućeni u svakom trenutku kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.

Statistika

Ovo Internet mjesto koristi Google Analytics i Hotjar za prikupljanje anonimnih podataka poput broja posjetitelja i najpopularnijih stranica. Omogućivanje ovog kolačića pomaže nam u poboljšanju funkcionalnosti našeg Internet mjesta.