U Klinici za psihijatriju Vrapče već se niz godina provode razne čitateljske aktivnosti u suradnji sa Stručnom knjižnicom, osmišljene kao podrška dobrobiti i oporavku osoba na liječenju. Zajedničko čitanje pažljivo odabranih tekstova nudi prostor za opuštanje, smanjenje osjećaja tjeskobe i usamljenosti te poticanje razgovora i povezivanja.
Čitanjem širimo svoj rječnik, učimo nove stvari, razvijamo koncentraciju i odlazimo na putovanja u mašti – bez obzira je li riječ o putopisima, fikciji, poeziji ili memoarima. Čitanje i biblioterapija nisu samo razonoda – pomažu nam osvijestiti životne izazove ili pronaći osobna rješenja.
Ovogodišnja tema Noći knjige – „O životinjama i ljudima“ – otvara prostor za promišljanje o dubokoj i često iscjeljujućoj povezanosti između ljudi i životinja, kako u svakodnevnom životu, tako i u književnosti. Mnogi književni junaci odrasli su uz pse, konje, ptice ili mačke koje nisu bile samo kućni ljubimci, već i emocionalni oslonac, simbol slobode, nade ili prijateljstva. U knjigama poput Bijelog očnjaka Jacka Londona, Crnog pastuha Waltera Farleyja ili Životinjske farme Georgea Orwella, životinje nose snažnu simboliku i emociju – nerijetko pomažući čitatelju da prepozna i razumije vlastite osjećaje.
Sve veći interes postoji i za oblik terapije poznat kao biblioterapija potpomognuta životinjama – dio šireg koncepta Animal-Assisted Therapy (AAT). Riječ je o uključivanju životinja, najčešće pasa, u terapijski proces, s ciljem stvaranja osjećaja sigurnosti, poticanja komunikacije, razvijanja empatije i smanjenja psihičke napetosti. Životinje često djeluju nenametljivo, ali snažno – upravo poput dobre knjige. Jeste li znali da je dr. Freud imao terapijskog psa? Zvao se Jofi i, bilo slučajno ili namjerno, postao je njegov tihi suputnik u terapijskom radu.
Naši čitateljski susreti odvijaju se kao oblik kreativne umjetničke terapije u prostoru Muzeja Bolnice. Na početku susreta čitamo kratki tekst s porukom koja potiče razgovor i refleksiju – o iskustvima, osjećajima i temama koje su nam bliske. Nakon toga uranjamo u svijet književnosti – kroz beletristiku, putopise ili drugo zabavno i inspirativno štivo. Takvo zajedničko vrijeme njeguje usporenost, smiruje misli i nudi odmak od svakodnevice, ekrana i društvenih mreža.
Jeste li znali da u Danskoj postoje knjižnice u kojima se – umjesto knjiga – „posuđuju“ ljudi? Tijekom tridesetominutne „posudbe“ možete slušati nečiju životnu priču, postavljati pitanja i rušiti vlastite predrasude. Naslovi koje možete „posuditi“ nose nazive poput „Nezaposlena“, „Izbjeglica“, „Beskućnik“, „Tjeskoban“, „Ovisnik“… Projekt se zove Živa knjižnica (Human Library) i aktivan je u više od 50 zemalja svijeta. Poruka je jasna: knjigu, baš kao ni čovjeka, ne treba suditi po koricama.
Noć knjige 2025. poziva nas da se povežemo – s ljudima i sa životinjama, s knjigama i osobnim mislima. Čitanje je tiho utočište, povremeno osamljivanje koje nas iscjeljuje i obnavlja. U svijetu punom buke, knjiga nas smiruje i osnažuje. Ponekad, baš kao i pogled psa, glas ptice ili otvorena knjiga, nude početak promjene.