Na skupu u Zagrebu predstavljene ključne poruke o utjecaju alkohola na zdravlje i važnosti ranog prepoznavanja rizika.
Mladi u dobi 25–34 najčešći konzumenti alkohola u Hrvatskoj
U Hrvatskoj najviše piju mladi između 25. i 34. godine, a alkohol je jedan od četiri glavna rizična faktora za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. Čak 77 posto odraslih u Hrvatskoj konzumira alkohol, a među mlađim odraslim osobama taj udio raste na 82 posto, upozorili su liječnici na konferenciji posvećenoj inicijativi Suhi siječanj, koja se ove godine po prvi put provodi i u Hrvatskoj. Cilj inicijative je potaknuti građane da se tijekom siječnja suzdrže od alkohola i preispitaju vlastite navike.
Inicijativu su pokrenuli Hrvatsko gastroenterološko društvo (HGD), Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Klinika za psihijatriju Vrapče i Škola narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar, uz potporu vodećih bolničkih i javnozdravstvenih institucija te Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
Skup povodom Suhog siječnja održao se 22. siječnja 2026. godine u Školi narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar u Zagrebu.
Alkohol i mentalno zdravlje: „moćna psihoaktivna tvar” uz podcijenjene rizike
Konferenciju posvećenu ovoj vrijednoj inicijativi otvorile su izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, predsjednica HGD-a, i prof. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.
Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, prof. dr. sc. Petrana Brečić, istaknula je kako alkohol ima snažan i dalekosežan utjecaj na društvo te da se njegove posljedice često podcjenjuju. Posebno je naglasila kako se u Klinici za psihijatriju Vrapče više od trećine svih psihijatrijskih liječenja odnosi upravo na probleme vezane uz alkohol, što jasno ukazuje na razmjere ovog javnozdravstvenog izazova. Uz liječenje ovisnosti, ustanova sustavno provodi i preventivne aktivnosti kroz edukaciju, savjetovanje i suradnju s lokalnom zajednicom, s ciljem ranog prepoznavanja rizika, podizanja svijesti i stvaranja zdravijeg društva.
Predsjednica HGD-a, izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, naglasila je kako i umjerene količine alkohola utječu na gotovo sve organske sustave. Alkohol je prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije karcinogen prve klase. Jetra je organ koji najviše profitira od apstinencije, no alkohol povećava i rizik od refluksa, gastritisa, poremećaja crijevne mikrobiote, a konzumacija alkohola povezana je i s rakom jednjaka, želuca, debelog crijeva, usne šupljine, grla, dojke i gušterače.
Ministrica zdravstva, doc. dr. sc. Irena Hrstić, istaknula je da je riječ o javnozdravstvenoj poruci koja nadilazi simboliku početka godine. Privremeno odricanje od alkohola, poručila je, može biti prvi korak prema dugoročnim pozitivnim promjenama i boljem fizičkom i mentalnom zdravlju. Čak devet od deset odraslih barem je jednom posegnulo za čašom. Ministrica je najavila i formiranje službenog Registra liječenih ovisnika o alkoholu, što bi omogućilo preciznije praćenje problema i planiranje javnozdravstvenih mjera.
Ključne poruke struke o rizicima alkohola
Predavanja na skupu obuhvatila su niz tema vezanih uz ovaj izazov.
Izv. prof. dr. sc. Zrnka Kovačić Petrović iz Klinike za psihijatriju Vrapče istaknula je kako je alkohol moćna psihoaktivna tvar koja negativno utječe na mozak, iako je u društvu široko prihvaćen i lako dostupan. Naglasila je kako se zbog te prihvaćenosti često podcjenjuju stvarni rizici i posljedice konzumacije alkohola na mentalno i opće zdravlje. Govorila je o razlozima zbog kojih ljudi posežu za alkoholom te navela socijalizaciju i potrebu za pripadanjem, naviku i kulturološke obrasce, bijeg od problema, različite psihološke razloge te dostupnost alkohola kao ključne čimbenike koji potiču konzumaciju. U završnom dijelu osvrnula se na ovisnost o alkoholu kao težak i kompleksan mentalni poremećaj. Istaknula je da se radi o vodećem poremećaju u skupini mentalnih poremećaja, a da se istovremeno premalen broj ljudi uključuje u liječenje. Posebno je naglasila problem snažne stigmatizacije ovisnosti, kako u društvu, tako i unutar stručnih krugova, što dodatno otežava pravovremeno prepoznavanje i pružanje pomoći.
Ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar”, prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, govorila je kako je otac hrvatskog javnog zdravstva, dr. Andrija Štampar, alkohol smatrao „najvećim neprijateljem čovječanstva” te poticao na zdravstveno prosvjećivanje stanovništva, jer je smatrao kako ljudi moraju razumjeti posljedice alkohola. Kako bi dosegnuo do širokog pučanstva, radio je to kroz brošure, predavanja, javne kampanje i rad na terenu. Na konferenciji Suhi siječanj prezentirane su i stare knjige dr. Andrije Štampara o problemu alkohola i alkoholizma.
Hepatologinja KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Anna Mrzljak, podsjetila je kako je alkohol sustavni toksin i jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti jetre u Europi i Hrvatskoj. Istaknula je kako dugotrajna konzumacija dovodi do upale, nakupljanja masnoća, fibroze i ciroze jetre te kako je alkoholna bolest jetre danas najčešći razlog transplantacije jetre u Hrvatskoj. Ukazala je i na važan podatak koji kaže da, iako žene piju manje u odnosu na muškarce, ženama je dovoljna manja količina alkohola da bi razvile cirozu jetre u odnosu na muškarce.
Okrugli stol: kad zabrinutost, posljedice i gubitak kontrole postanu signal
Nakon predavanja, održan je okrugli stol u kojem su, uz ranije navedene liječnike, sudjelovali i izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, prof. dr. sc. Željko Krznarić, prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, doc. dr. sc. Krešimir Luetić te prof. dr. sc. Zoran Zoričić. Ovdje donosimo najvažnije poruke i zaključke panelista:
„Znakovi da odnos prema alkoholu više nije bezazlen često su suptilni i postupni, ali njihovo rano prepoznavanje može spriječiti razvoj ozbiljnijih problema. Jedan od prvih signala je subjektivna zabrinutost oko vlastitog pijenja. Važan znak je i gubitak kontrole – osoba pije više nego što je planirala i teško se zaustavlja. Reakcije okoline također su važne; zabrinutost bliskih osoba treba shvatiti ozbiljno, čak i ako se sami ne doživljavamo problematičnima. Ako se unatoč negativnim posljedicama na zdravlje, posao, odnose i funkcioniranje nastavlja s konzumacijom, tada je riječ o ozbiljnom upozorenju.“
Izv. prof. dr. sc. Zrnka Kovačić Petrović, Klinika za psihijatriju Vrapče
„Smatramo kako je u Hrvatskoj između 150 i 200 tisuća ovisnika o alkoholu, ali je znatno veći broj onih koji štetno piju i koji još nisu razvili ovisnost, što znači da govorimo o zloporabi alkohola.“
Prof. dr. sc. Zoran Zoričić, KBC Sestre milosrdnice
„Posebno zabrinjava činjenica da se štetni učinci alkohola često nadovezuju na sjedilački način života i nezdravu prehranu, koji sami po sebi predstavljaju važne rizične čimbenike za razvoj masne jetre. Zbog toga je alkohol jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti jetre u Europi i Hrvatskoj.“
Prof. dr. sc. Anna Mrzljak, hepatologinja, voditeljica Centra za transplantaciju jetre, KBC Zagreb
„Holistički pristup, koji uključuje prepoznavanje problema u ranoj fazi, personalizirano liječenje i sustavnu podršku pacijentima i zajednici, najefikasniji je put prema smanjenju zdravstvenih i društvenih posljedica konzumacije alkohola.“
Prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora
„Rano pijenje često se doživljava kao bezazleni dio odrastanja, no istraživanja pokazuju kako je jedan od ključnih rizičnih čimbenika za kasnije probleme s mentalnim zdravljem i razvoj ovisnosti. Mozak u razvoju, osobito dijelovi odgovorni za kontrolu impulsa i donošenje odluka, osjetljiviji je na učinke alkohola sve do sredine dvadesetih godina života. Što je ranija konzumacija, veći je rizik dugotrajnih posljedica – od slabijeg učenja i pamćenja do rizičnih ponašanja, razvijene ovisnosti, ali i posljedica po tjelesno zdravlje.“
Prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZZJZ dr. Andrija Štampar
„Trebamo ranije prepoznavati problem; razgovor u ordinaciji prvi je i najvažniji korak. Potom, treba jasno reći kako je ovisnost bolest, a ne slabost karaktera i tako smanjiti stigmu zbog koje ljudi ponekad prekasno traže pomoć. I na kraju, trebamo raditi svi zajedno – obiteljski liječnici, psihijatri, gastroenterolozi, javnozdravstveni stručnjaci i ostali specijalisti trebaju djelovati koordinirano i sustavno. Važno je da mi, liječnici, budemo glas struke u društvu. Inicijative poput Suhog siječnja nisu cilj same sebi, nego su podsjetnik da se odnos prema alkoholu može i mora preispitati. Ako uspijemo promijeniti navike, spriječit ćemo bolest. A to je, u konačnici, smisao medicine.“
Doc. dr. sc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore
Zašto je inicijativa važna? Kampanja iz same struke i poruka bez stigme
Suhi siječanj podsjeća kako je svaki dan bez alkohola ulaganje u zdravlje te da i samo kratka pauza može biti prilika da bez pritiska preispitamo navike. Ne radi se o zabranama, već o svjesnosti: što mi alkohol znači, u kojim prilikama posežem za njim i što tada tražim (opuštanje, pripadanje, „nagradu”, olakšanje, hrabrost), pijem li iz navike ili izbora, mogu li jednako uživati u druženju i bez alkohola, kada mi je lako reći „ne”, a kada najteže, kako se osjećam sutradan – i što bih dobio/dobila da ponekad preskočim čašu ili je zamijenim bezalkoholnom opcijom. Takva pitanja pomažu nam prepoznati obrasce i vratiti kontrolu nad onim što često olako smatramo bezazlenim.
Vrijednost inicijative je i u tome što je riječ o zagovaračkoj javnozdravstvenoj kampanji iz same struke: liječnici različitih specijalizacija, uz potporu institucija, zajednički poručuju da o alkoholu treba govoriti ranije, otvorenije i bez stigme – jer pravovremena promjena navika može spriječiti bolest.
GALERIJA SLIKA
