Povodom obilježavanja Svjetskog dana spavanja, u petak 13. ožujka 2026. u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je stručni skup u okviru javnozdravstvene inicijative „Spavaj dobro, živi bolje“, posvećen povezanosti spavanja i kardiovaskularnih bolesti.
Skup su organizirali Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Klinika za psihijatriju Vrapče, Hrvatsko društvo za apneju Hrvatskog liječničkog zbora te Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora.
Program je započeo uvodnim predavanjima, nakon čega je održan okrugli stol „Spavanje i kardiovaskularne bolesti“ na kojem su sudjelovali stručnjaci iz područja javnog zdravstva, psihijatrije, kardiologije i medicine spavanja.
Ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, istaknula je važnost podizanja svijesti o spavanju kao temelju zdravlja:
„Cilj ove javnozdravstvene akcije je osvijestiti dobrobiti spavanja, probleme u spavanju i kako ljudima pomoći da poremećaje liječe. Procjenjuje se da čak trećina hrvatskog pučanstva ne spava onako kako bi trebala kako bi ostvarila optimalno zdravlje i kvalitetu života. Zato je iznimno važno spavati dovoljno i kvalitetno.“
Na povezanost poremećaja spavanja i bolesti srca i krvnih žila upozorio je ravnatelj Kliničke bolnice Sveti Duh, prof. dr. sc. Edvard Galić:
„U medicini je poznato više od 70 poremećaja spavanja, no za kardiologiju su osobito važni nesanica, opstruktivna apneja u snu, poremećaji cirkadijanog ritma i periodični pokreti udova. Rana detekcija i liječenje tih poremećaja može značajno poboljšati kardiovaskularno zdravlje.“
U okviru skupa doc. dr. sc. Domagoj Vidović iz Klinike za psihijatriju Vrapče predstavio je pregled najčešćih poremećaja spavanja i njihov utjecaj na zdravlje. Odraslim osobama za optimalno funkcioniranje potrebno je 7 do 9 sati sna, dok istraživanja pokazuju da oko 35 % odraslih spava manje od preporučenog. Dugotrajno nedovoljno spavanje povezano je s povećanim rizikom za dijabetes, pretilost, depresiju i kardiovaskularne bolesti.
Posebno je istaknuto da velik broj poremećaja spavanja ostaje neprepoznat – primjerice, procjenjuje se da čak 80 % slučajeva opstruktivne apneje u spavanju nije dijagnosticirano.
Sudionici su naglasili kako pravodobno prepoznavanje simptoma, poput kroničnog umora, pretjerane dnevne pospanosti ili glasnog hrkanja, može omogućiti raniju dijagnostiku i učinkovito liječenje.
Stručni skup okupio je zdravstvene djelatnike, predstavnike akademske zajednice i medija s ciljem dodatnog naglašavanja važnosti kvalitetnog spavanja kao važnog čimbenika očuvanja zdravlja.
Poruka skupa sažeta je u jednostavnoj, ali važnoj poruci: Kvalitetno spavanje nije luksuz, nego temelj zdravlja.
GALERIJA SLIKA
