Nova studija objavljena u časopisu Nature Neuroscience otkrila je neuronski krug u mozgu glodavaca koji može igrati važnu ulogu u posredovanju bolom uzrokovane anhedonije, tj. smanjenju motivacije za izvođenje ponašanja zasnovanog na nagrađivanju.
Na bazičnoj razini, bol uključuje dvije komponente – senzornu (bol koju osjećate) i afektivnu (negativna emocionalna komponenta boli). Prisutnost anhedonije, obilježja afektivne boli, često je obilježje depresije, a također može povećati vjerojatnost od nastanka poremećaja uzimanja opioida.
“Kronična bol se doživljava na mnogim razinama izvan fizičke, a ovo istraživanje pokazuje biološku osnovu afektivne boli. To je snažan podsjetnik da su psihološki fenomeni poput afektivne boli rezultat bioloških procesa”, kaže ravnateljica NIDA-e, dr. Nora D. Volkow.”Dobro je vidjeti početne pomake naprijed koji bi mogli utrti put terapijskim intervencijama koje se bave motivacijskim i emocionalnim učincima boli.”
Kako bi istražili što je u pozadini afektivne komponente boli, istraživači sa sveučilišta Washington u St. Louisu već su u prijašnjim studijama zamijetili da štakori koji osjećaju bol češće konzumiraju veće doze heroina nego štakori koji ne osjećaju bol. Osim toga, smanjena im je motivacija za prirodnim nagradama, poput tableta šećera. Nova linija istraživanja nastojala je otkriti neuronski krug uključen u ovaj put, kako bi bolje razumjeli odnos između boli i srodnih promjena u motivacijskom stanju.
U novoj studiji, istraživači su mjerili aktivnost dopaminergičkih neurona u ventralnom tegmentalnom području, dijelu mozgovnog “sustava nagrađivanja”, koji obrađuje nagrade i orkestrira motivirano ponašanje. Dopaminergička aktivnost u mozgu mjerena je kod štakora dok su pritiskali polugu prednjom šapom kako bi dobili tabletu šećera (nagrada). Kako bi se procijenio utjecaj boli na ponašanje životinja i aktivnost dopaminergičkih neurona, u stražnju šapu ubrizgana je fiziološka otopina (kontrolno stanje) ili otopina koja izaziva lokalnu upalu (stanje boli).
Nakon 48 sati, istraživači su otkrili da su štakori koji osjećaju bol manje pritiskali polugu kako bi dobili tabletu šećera, pokazujući smanjenje motivacije, a njihovi dopaminergički neuroni bili su manje aktivni jer bol aktivira stanice iz područja mozga poznatog kao rostromedijalna tegmentalna jezgra, što GABA-u čini inhibitornom, a GABA blokira aktivnost dopaminergičkih neurona.
Međutim, kada su istraživači umjetno obnovili aktivnost dopaminergičkih neurona (putem procesa koji se naziva kemogenetika), uspjeli su preokrenuti negativan učinak boli prema sustavu nagrađivanja i vratiti motivaciju da štakori koji osjećaju bol pritiskaju polugu za tabletu šećera, čak i uz prisutne bolne podražaje.
U dodatnim pokusima, istraživači su također uspjeli obnoviti aktivnost dopaminergičkih neurona preokretanjem hiperaktivnosti GABA neurona koja je uzrokovana boli. Time je vraćena motivacija štakora koji su osjećali bol da preferiraju slatku otopinu saharoze nad vodom, što ukazuje na poboljšanje njihove sposobnosti da osjećaju zadovoljstvo, unatoč boli.
Prema saznanjima autora, ovo je prvi put da je zabilježeno kako bol potiče povećanu aktivnost GABA neurona i “inhibitorni put” u mozgovnom sustavu nagrađivanja iz rostromedijalne tegmentalne jezgre, što uzrokuje smanjenu aktivnost dopaminergičkih stanica.
“Bol se prvenstveno proučavala na perifernim mjestima, a ne u mozgu, s ciljem smanjenja ili uklanjanja senzorne komponente boli. U međuvremenu, emocionalna komponenta boli i pridruženi komorbiditeti poput depresije, anksioznosti i nedostatka sposobnosti osjećaja užitka koji prate bol, uvelike su zanemareni”, kaže autor studije dr. Jose Morón-Concepcion sa Sveučilišta Washington u St. Louisu.
“Zadovoljstvo je biti u mogućnosti pokazati pacijentima koji osjećaju bol da su njihovo mentalno zdravlje i promjene u ponašanju jednako stvarni kao i fizički osjećaji, a te ćemo promjene možda jednog dana moći i liječiti”, dodaje autorica studije dr. Meaghan Creed s istoimenog sveučilišta.
Izvornik: Markovic T, Pedersen CE, Massaly N, i sur. Pain induces adaptations in ventral tegmental area dopamine neurons to drive anhedonia-like behavior. Nat Neurosci (2021).
Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr.med.
