Ako ste umirovljenik i primijetili ste da se u zadnje vrijeme produžilo hodanje do poštanskog sandučića, mogli biste posjetiti svog liječnika i provjeriti svoje kognitivne sposobnosti. Studija koja je uključivala 17000 ispitanika starijih od 65 godina opisuje kako oni koji hodaju sporije za 5% ili više svake godine i imaju smetnje pamćenja imaju najveće izglede za razvoj demencije.
Taya Collyer, jedna od autorica rada i asistentica u Peninsula Clinical School pri Sveučilištu Monash u Victoria u Australiji, kaže kako ovi rezultati ukazuju na važnost promatranja hoda prilikom procjene razvoja demencije. Rezultati su sukladni sa studijom provedenom 2020., koja je na oko 9000 ispitanika u SAD-u opisala povezanost između brzine hoda, smetnji pamćenja i budućeg rizika od demencije.
Ovo istraživanje ukazuje da povezanost brzine hoda i redukcije moždanih funkcija možda ima veze sa smanjenjem volumena desnog hipokampusa, dijela mozga zaduženog za učenje, pamćenje i prostorno snalaženje. Prethodne studije su, također, ukazivale da aerobne aktivnosti poput brzog hodanja, trčanja, plivanja, bicikliranja i plesanja mogu dovesti do povećanja volumena hipokampusa i ojačati neke dijelove pamćenja.
Samo zato što osoba ima simptome blagog neurokognitivnog poremećaja (BNKP), ne znači da će razviti demenciju. Prema Nacionalnom institutu za starenje u SAD-u, samo 10-20% takvih osoba starijih od 65 godina, razviju kliničku sliku demencije unutar godine dana, a u mnogim slučajevima simptomi se ne pojačavanju, nekada čak i regrediraju.
Izvornik: Collyer TA, Murray AM, Woods RL, i sur. Association of Dual Decline in Cognition and Gait Speed With Risk of Dementia in Older Adults. JAMA Netw Open. 2022 May 2;5(5):e2214647.
Prevela: Maja Cvitanić-Mažuran, dr. med.