Sve je više naslovnica koje govore o zdravstvenim blagodatima gljiva. Osim što smanjuju rizik od raka i prerane smrti, novo istraživanje s Medicinskog fakulteta Penn State otkriva da gljive mogu biti dobre i za mentalno zdravlje. Znanstvenici su koristili podatke o prehrani i mentalnom zdravlju od više od 24.000 odraslih u SAD-u između 2005. i 2016. godine i otkrili da ljudi koji jedu gljive imaju niže izglede za depresiju.

Prema istraživačima, gljive sadrže ergotionein, antioksidans koji može štititi od oštećenja stanica i tkiva u tijelu. Studije su pokazale da antioksidansi pomažu u sprječavanju psihičkih poremećaja poput shizofrenije, bipolarnog poremećaja i depresije.

“Gljive su najveći prehrambeni izvor aminokiseline ergotionein – protuupalne tvari koju ljudi ne mogu sintetizirati”, rekao je vodeći istraživač Djibril Ba, koji je nedavno završio doktorski studij epidemiologije. “Visoke razine ove tvari mogu smanjiti rizik od oksidativnog stresa, što bi također moglo smanjiti simptome depresije.”

Bijele gljive, koje se najčešće konzumiraju među gljivama u SAD-u, sadrže kalij, za koji se vjeruje da smanjuje anksioznost. Osim toga, neke druge vrste jestivih gljiva, posebno Hericium erinaceus, također poznat kao Lavlja griva, mogu stimulirati ekspresiju neurotrofnih čimbenika poput sinteze NGF-a (živčanog faktora rasta), koji može imati utjecaj na prevenciju neuropsihijatrijskih poremećaja, uključujući depresiju.

Prema istraživačima, bijele žene koje nisu latino-američkog podrijetla i završile su fakultet, češće konzumiraju gljive. Prosječna dob ispitanika bila je 45 godina, a većina (66%) su bili bijelci koji nisu latino-američkog podrijetla. Istraživači su uočili značajnu povezanost između konzumacije gljiva i nižih izgleda za depresiju nakon uzimanja u obzir sociodemografskih faktora, glavnih rizičnih čimbenika, bolesti koje su sami naveli, lijekova i drugih prehrambenih čimbenika. Rekli su, međutim, da nema jasne dodatne koristi uz relativno visoki unos gljiva.

“Ovo je jedna od studija koje idu na sve veći popis mogućih zdravstvenih prednosti jedenja gljiva”, kaže Joshua Muscat, istraživač Penn State Instituta za rak i profesor javnog zdravstva.

Tim je proveo sekundarnu analizu kako bi vidio može li se smanjiti rizik od depresije ako se svakodnevna porcija crvenog ili prerađenog mesa zamijeni porcijom gljiva. Rezultati pokazuju da ova zamjena nije bila povezana s nižim izgledima depresije.

Prije ovog istraživanja bilo je malo studija koje su ispitivale povezanost između konzumacije gljiva i depresije, a većina provedenih kliničkih ispitivanja imala je manje od 100 sudionika. Znanstvenici su rekli da ova studija ističe potencijalnu kliničku i javnozdravstvenu važnost konzumacije gljiva kao sredstva za smanjenje depresije i sprečavanje drugih bolesti.

Istraživači su primijetili neka ograničenja koja bi se mogla riješiti u budućim studijama. Podaci ne navode razliku u vrstama gljiva. Kao rezultat toga, istraživači nisu mogli utvrditi učinke određenih vrsta gljiva na depresiju. Kodovi hrane koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede SAD-a korišteno je za određivanje unosa gljiva; dakle, neki unosi su možda pogrešno klasificirani ili netočno zabilježeni.

Izvornik: Ba DM, Gao X, Al-Shaar L, i sur. Mushroom intake and depression: A population-based study using data from the US National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES), 2005-2016. J Affect Disord. 2021;294:686-92.
Izvornik: Maja Bobinec, dr. med.
Skip to content