Rezultati najvećeg europskog projekta praćenja uporabe ilegalnih droga putem analize otpadnih voda objavljeni su 18. ožujka u sklopu Europske studije u više gradova pod nazivom Analiza otpadnih voda i droge. Studiju je objavila europska mreža SCORE u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA). Ovogodišnji nalazi ukazuju na značajan pad ostataka MDMA-a, uz istodoban izražen porast detekcije ketamina i kokaina.
U okviru projekta analizirane su otpadne vode u 115 europskih gradova iz 25 zemalja (23 države članice EU te Turska i Norveška) s ciljem procjene obrazaca uporabe droga među stanovništvom. Istraživanje se temeljilo na dnevnim uzorcima prikupljenima na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda tijekom jednog tjedna, u razdoblju između ožujka i svibnja 2025. godine. Uzorci, koji obuhvaćaju populaciju od približno 72 milijuna ljudi, analizirani su na prisutnost tragova pet stimulansa (amfetamin, kokain, metamfetamin, MDMA/ecstasy i ketamin), kao i kanabisa.
Iako se rezultati značajno razlikuju među pojedinim lokacijama, važno je naglasiti da je svih šest analiziranih ilegalnih droga detektirano u gotovo svakom gradu. Dobiveni podaci otkrivaju jasne geografske i vremenske obrasce uporabe droga u europskim urbanim sredinama. Općenito, unutar pojedinih zemalja uočene su relativno male razlike u obrascima konzumacije između velikih i manjih gradova.
Ključni rezultati 2025.
MDMA (ecstasy):
Ukupna količina MDMA u otpadnim vodama smanjila se za 16 % između 2024. i 2025. godine u gradovima koji su dostavili podatke za obje godine. Od ukupno 78 gradova s usporedivim podacima, njih 48 (62 %) zabilježilo je pad razina MDMA, 12 (15 %) stabilne vrijednosti, dok je u 18 gradova (23 %) zabilježen porast.
Pad je bio najizraženiji u gradovima u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji te nadmašuje smanjenje zabilježeno 2020. godine, kada je gotovo polovica gradova prijavila pad tijekom ograničenja noćnog života uzrokovanih pandemijom COVID-19.
Unatoč općem trendu pada, najviše razine MDMA u 2025. godini zabilježene su u gradovima u Belgiji, Španjolskoj, Nizozemskoj i Sloveniji. MDMA je detektiran u svim analiziranim europskim gradovima, osim u Novoj Gorici (Slovenija).
Podaci o procijenjenoj dnevnoj potrošnji (mg/1000 stanovnika) pokazuju značajne razlike na lokalnoj razini:
- Split: 34,59 mg (2024) → 6,25 mg (2025)
- Zagreb: 20,71 mg (2024) → 26,14 mg (2025)
Na europskoj razini, najviše procijenjene vrijednosti zabilježene su u sljedećim gradovima:
- Amsterdam (Nizozemska) – 179,66 mg
- Rotterdam (Nizozemska) – 115,95 mg
- Utrecht (Nizozemska) – 93,05 mg
Ketamin:
Ukupna količina ketamina u otpadnim vodama porasla je za gotovo 41 % između 2024. i 2025. godine u gradovima koji su dostavili usporedive podatke. Od ukupno 66 gradova, njih 40 (61 %) zabilježilo je porast razina ketamina, 14 (21 %) stabilne vrijednosti, dok je u 12 gradova (18 %) evidentiran pad.
U 2025. godini najviše razine ketamina zabilježene su u gradovima u Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj. Istodobno, devet gradova (u Belgiji, Cipru, Litvi, Mađarskoj i Sloveniji) nije prijavilo detektabilne ostatke ove tvari.
Podaci o procijenjenoj dnevnoj potrošnji (mg/1000 stanovnika) pokazuju lokalne varijacije:
- Split: 12,59 mg (2024) → 3,35 mg (2025)
- Zagreb: 1,5 mg (2024) → 3 mg (2025)
Na europskoj razini, najviše procijenjene vrijednosti zabilježene su u sljedećim gradovima:
- Bristol (UK) – 338,95 mg
- Amsterdam (Nizozemska) – 149,33 mg
- Berlin (Njemačka) – 132,23 mg
Kokain:
Ukupna količina kokaina u otpadnim vodama porasla je za gotovo 22 % između 2024. i 2025. godine u gradovima koji su dostavili usporedive podatke. Od ukupno 85 gradova, njih 48 (57 %) zabilježilo je porast razina kokaina, 21 (25 %) stabilne vrijednosti, dok je u 16 gradova (19 %) evidentiran pad.
Detekcije kokaina i dalje su najviše u zapadnim i južnim europskim gradovima, osobito u Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj. Ipak, tragovi su pronađeni i u većini istočnoeuropskih gradova, pri čemu se u nekima od njih i dalje bilježi rast.
Podaci o procijenjenoj dnevnoj potrošnji (mg/1000 stanovnika) ukazuju na izražene lokalne razlike:
- Split: 232,99 mg (2024) → 308,26 mg (2025)
- Zagreb: 677,38 mg (2024) → 568,54 mg (2025)
Na europskoj razini, najviše procijenjene vrijednosti zabilježene su u sljedećim gradovima:
- Middlesbrough (UK) – 2 786,38 mg
- Bristol (UK) – 1 415,62 mg
- Lleida (Španjolska) – 1 405,43 mg
Amfetamin:
Razine ostataka amfetamina znatno su varirale među istraživanim lokacijama. Najviše vrijednosti zabilježene su u gradovima sjeverne i srednje Europe (Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska, Švedska i Norveška), dok su znatno niže razine utvrđene u gradovima južne Europe (primjerice u Italiji, Cipru i Turskoj).
U 2025. godini tri grada u Portugalu i Sloveniji nisu zabilježila prisutnost amfetamina. Od ukupno 82 grada s usporedivim podacima za 2024. i 2025., njih 36 (44 %) prijavilo je porast razina amfetamina, 27 (33 %) pad, dok je u 19 gradova (23 %) stanje ostalo stabilno.
Podaci o procijenjenoj dnevnoj potrošnji (mg/1000 stanovnika) pokazuju lokalne razlike:
- Split: 79,93 mg (2024); nema podataka za 2025.
- Zagreb: 82,75 mg (2024) → 104,53 mg (2025)
Na europskoj razini, najviše procijenjene vrijednosti zabilježene su u sljedećim gradovima:
- Hasselt (Belgija) – 449,71 mg
- Gävle (Švedska) – 448,4 mg
- Eindhoven (Nizozemska) – 425,43 mg
Metamfetamin:
Metamfetamin je tradicionalno bio koncentriran u gradovima u Češkoj i Slovačkoj, no u novijim podacima njegova se prisutnost bilježi i u gradovima u Njemačkoj, Španjolskoj, Cipru, Litvi, Nizozemskoj, Norveškoj i Turskoj. U ostalim dijelovima Europe razine su uglavnom ostale niske, iako su u pojedinim gradovima srednje i sjeverne Europe zabilježeni porasti.
Od ukupno 80 gradova s usporedivim podacima za 2024. i 2025., njih 37 (46 %) prijavilo je porast razina metamfetamina, 28 (35 %) pad, dok je u 15 gradova (19 %) stanje ostalo stabilno.
Podaci o procijenjenoj dnevnoj potrošnji (mg/1000 stanovnika) ukazuju na lokalne razlike:
- Split: 1,84 mg (2024) → 1,18 mg (2025)
- Zagreb: 45,47 mg (2024) → 40,14 mg (2025)
Na europskoj razini, najviše procijenjene vrijednosti zabilježene su u sljedećim gradovima:
- Češke Budejovice (Češka) – 596,5 mg
- Ústí nad Labem (Češka) – 586,34 mg
- Plzen (Češka) – 499,44 mg
Kanabis:
Za kanabis se i dalje bilježe različiti trendovi među europskim gradovima. Od ukupno 63 grada s usporedivim podacima za 2024. i 2025., 21 (33 %) prijavio je porast detekcije metabolita kanabisa (THC-COOH), 28 (44 %) pad, dok je u 14 gradova (22 %) stanje ostalo stabilno.
Najviše razine zabilježene su u gradovima zapadne i srednje Europe, osobito u Njemačkoj, Nizozemskoj i Sloveniji.
Podaci o procijenjenoj dnevnoj potrošnji (mg/1000 stanovnika) pokazuju značajne lokalne razlike:
- Split: 4,93 mg (2024) → 112,33 mg (2025)
- Zagreb: 88,8 mg (2024) → 56,45 mg (2025)
Na europskoj razini, najviše procijenjene vrijednosti zabilježene su u sljedećim gradovima:
- Geneva (Švicarska) – 252,76 mg
- Amsterdam (Nizozemska) – 194,09 mg
- Erfurt (Njemačka) – 178,51 mg
U 2025. godini većina zemalja s više istraživanih lokacija nije zabilježila značajne razlike u obrascima uporabe droga između velikih gradova (gradova s najvećim brojem stanovnika u svakoj zemlji) i manjih sredina, uz iznimku kokaina i MDMA-a, gdje su razlike i dalje vidljive.
Analiza otpadnih voda također otkriva tjedne fluktuacije u konzumaciji. Više od 75 % od 115 gradova pokazalo je veće razine ostataka kokaina i MDMA-a tijekom vikenda (od petka do ponedjeljka), dok je gotovo polovica njih zabilježila i veće količine ketamina. Nasuprot tome, ostaci amfetamina, metamfetamina i kanabisa (THC-COOH) raspoređeni su ravnomjernije tijekom cijelog tjedna.
Dr. Lorraine Nolan, izvršna direktorica EUDA, komentirala je:
“Otpadne vode u Europi pričaju priču o fenomenu droga koji je široko rasprostranjen, raznolik i u stalnoj promjeni. Ovogodišnja studija, obuhvaćajući 115 europskih gradova, otkriva značajan pad tragova MDMA, uz nastavak porasta detekcije kokaina i ketamina. Analiza otpadnih voda pomaže nam rano pratiti ove promjene, bolje razumjeti gdje su potrebna pažnja i resursi te informirati odluke temeljene na dokazima za javno zdravstvo i politike diljem Europe.”
(izvori: euda.europa.eu, prim. dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.)
