Povodom Međunarodnog dana sestrinstva, 12. svibnja 2026.
Povijest sestrinstva u Hrvatskoj usko je povezana s razvojem bolničkog sustava i promjenama u razumijevanju zdravstvene skrbi. Tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća medicinske sestre postupno prelaze put od iskustvene i redovničke njege prema stručno organiziranoj profesiji s vlastitim obrazovanjem i sve složenijim kompetencijama. Posebno mjesto u toj povijesti zauzima razvoj psihijatrijskog sestrinstva u Klinika za psihijatriju Vrapče.
Počeci sestrinske skrbi u Vrapču
Od osnutka Bolnice za duševne bolesti Vrapče 1879. godine, skrb o osobama s duševnim smetnjama najvećim su dijelom vodile sestre milosrdnice uz pomoć bolničara, čuvara i pomoćnog osoblja. Njega se tada uglavnom temeljila na praktičnom iskustvu i svakodnevnom radu, dok formalno obrazovanje zdravstvenog osoblja još nije bilo sustavno organizirano.
S razvojem moderne medicine i bolničkog sustava postupno raste potreba za stručno educiranim kadrom, osobito u psihijatrijskim ustanovama gdje je rad zahtijevao posebna znanja, disciplinu i kontinuiranu skrb za osobe koje su često dugo boravile u bolnici.
Prvi edukacijski program za osoblje organiziran je već od početka rada Bolnice, koja postupno postaje svojevrsno učilište za vlastite zaposlenike. Prema dostupnim podacima, tadašnji ravnatelj dr. Ivan Rohaček edukaciju je provodio „subotom uvečer u zimskim mjesecima“.
Godine 1932. Bolnica Vrapče osniva Bolničarsku školu za njegu duševnih bolesnika namijenjenu zaposlenicima Bolnice, a predavači su bili liječnici ustanove. Škola je trajala tri mjeseca i predstavlja jedan od prvih organiziranih oblika edukacije osoblja za rad u psihijatriji u Hrvatskoj.
Godine 1942. u Bolnici je osnovana i Škola za njegovateljice i njegovatelje duševnih i živčanih bolesnika u trajanju od 18 mjeseci, također pod vodstvom liječnika Bolnice. Nakon Drugog svjetskog rata organiziraju se i drugi zdravstveni tečajevi za bolničarsko osoblje, čime se dodatno razvija stručno obrazovanje u području psihijatrijske skrbi.
Marija Weigand i razvoj sestrinske edukacije
Važno mjesto u toj povijesti pripada Mariji Weigand, prvoj školovanoj medicinskoj sestri zaposlenoj u Vrapču i jednoj od ključnih osoba ranog razvoja organiziranog psihijatrijskog sestrinstva u Bolnici.
Prema sačuvanoj dokumentaciji, Marija Weigand rođena je 14. travnja 1909. godine u Osijeku. Stručni ispit za sestru pomoćnicu za bolničku i dispanzersku službu položila je u Zagrebu 1929. godine, a prije dolaska u Vrapče radila je u zdravstvenim ustanovama u Osijeku i Zagrebu.
U Bolnicu za duševne bolesti Vrapče dolazi 1947. godine, u razdoblju kada se psihijatrijsko sestrinstvo počinje snažnije profesionalizirati. Već 1. listopada 1948. godine u sklopu Bolnice otvorena je večernja srednja medicinska škola za medicinske sestre, a Marija Weigand imenovana je njezinom voditeljicom.
Sačuvana rješenja Ministarstva narodnog zdravlja potvrđuju kako joj je povjereno organiziranje i vođenje škole, kao i sudjelovanje u obrazovanju novih generacija medicinskih sestara. Dokumenti također pokazuju da je bila uključena u rad stručnih i ispitnih odbora vezanih uz sestrinsku edukaciju.
U jednoj sačuvanoj karakteristici iz 1949. godine opisuje se kao osoba koja „na toj dužnosti ima mnogo uspjeha, veoma je dobra stručna sestra i vrlo dobra organizatorica“, što svjedoči o njezinoj važnoj ulozi u razvoju tadašnje sestrinske škole u Vrapču.
Posebno je značajno što dokumenti Mariju Weigand prikazuju ne samo kao zdravstvenu djelatnicu, nego i kao osobu koja sudjeluje u organiziranju i profesionalizaciji psihijatrijskog sestrinstva. U razdoblju kada se zdravstveni sustav intenzivno razvija, ona sudjeluje u stvaranju obrazovnog okvira za medicinske sestre koje rade u području mentalnog zdravlja.
Razvoj psihijatrijskog sestrinstva
Otvaranjem večernje srednje medicinske škole 1948. godine Vrapče dobiva važnu obrazovnu ulogu u razvoju psihijatrijskog sestrinstva. Time se postupno napušta model rada koji se prvenstveno oslanjao na iskustvenu njegu i uvodi strukturiraniji oblik stručnog obrazovanja zdravstvenog osoblja.
Tijekom druge polovice 20. stoljeća uloga medicinskih sestara u psihijatriji postaje sve složenija. Osim osnovne njege, medicinske sestre sudjeluju u terapijskom radu, rehabilitaciji, komunikaciji s osobama i njihovim obiteljima te organizaciji svakodnevne skrbi unutar bolničkog sustava.
Kontinuitet razvoja sestrinstva u Vrapču posebno se vidi i kroz dugogodišnji rad glavnih sestara Klinike. Nakon Marije Weigand, važan trag u razvoju psihijatrijskog sestrinstva ostavile su i Ruža Jureta, Katica Sekol i Štefica Bagarić, koje su godinama vodile sestrinsku službu i sudjelovale u edukaciji, organizaciji zdravstvene njege i profesionalnom razvoju medicinskih sestara. Njihov dugogodišnji rad svjedoči o predanosti profesiji i kontinuitetu razvoja sestrinstva u Vrapču.
Važan iskorak prema suvremenom modelu sestrinstva dogodio se početkom 21. stoljeća. Godine 2005. uvedeno je visoko obrazovanje za medicinske sestre, a 2010. godine pokrenut je specijalistički diplomski studij psihijatrijskog sestrinstva, čime je dodatno potvrđena važnost stručnog i akademskog razvoja sestrinske profesije u području mentalnog zdravlja.
Nasljeđe sestrinske profesije
Povijest sestrinstva u Vrapču pokazuje koliko su medicinske sestre bile važne u razvoju suvremene psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj. Od rada sestara milosrdnica krajem 19. stoljeća do razvoja organiziranog obrazovanja medicinskih sestara sredinom 20. stoljeća, psihijatrijsko sestrinstvo razvijalo se zajedno s promjenama u razumijevanju mentalnog zdravlja i bolničke skrbi.
Danas Klinika za psihijatriju Vrapče nastavlja tradiciju razvoja stručnog i akademskog sestrinstva. U Klinici djeluju i dvije medicinske sestre sa znanstvenim doktoratom — doc. dr. sc. Senka Repovečki, glavna sestra Klinike i prva diplomirana medicinska sestra u Vrapču, te dr. sc. Jasminka Bektić Hodžić, glavna sestra Zavoda za psihotične poremećaje – muški. Njihov profesionalni, edukacijski i znanstveni rad svjedoči o dugom putu koji je psihijatrijsko sestrinstvo prošlo — od iskustvene njege i prvih školovanih sestara do suvremene, visokoobrazovane i znanstveno aktivne profesije.
Povodom Međunarodnog dana sestrinstva prisjećamo se svih generacija medicinskih sestara koje su svojim znanjem, brigom, strpljenjem i svakodnevnim radom oblikovale sustav skrbi za mentalno zdravlje. Njihov rad često ostaje tih i nenametljiv, ali upravo su medicinske sestre desetljećima jedan od najvažnijih oslonaca psihijatrijske skrbi — one koje brinu.
