U Engleskoj je posljednjih godina zabilježen blagi porast pojavnosti psihotičnih simptoma, dok se uporaba antipsihotika tijekom istog razdoblja udvostručila. Rezultati objavljeni u časopisu Schizophrenia Research ukazuju da je ranije prijavljeni porast stope pojavnosti psihoza djelomično posljedica promjene u stopi propisivanja antipsihotika, ali ne u potpunosti, jer je učestalost pojave simptoma psihoze također u porastu.
Istraživači su otkrili da se uporaba antipsihotika otprilike udvostručila u razdoblju između 2007. i 2014. godine, s procijenjenih 0,5% na 1,2% stanovnika Engleske. Postotak stanovnika Engleske, koji su prijavili postojanje psihotičnih simptoma, kao što su halucinacije i paranoja, povećao se s 5,6% (2007. godine) na 6,8% (2014. godine).
U istraživanju su korišteni podaci prikupljeni od preko 20 000 ljudi, što je reprezentativni uzorak opće populacije Engleske. Sudionici u istraživanju sudjelovali su u jednoj od tri ankete domaćinstava, provedenih 2000., 2007., i 2014. godine. Odgovarajući podaci za kasnije godine još uvijek nisu dostupni, no podaci Nacionalne zdravstvene službe (engl. National Health Service – NHS) do 2017. godine ukazuju da je stopa propisivanja antipsihotika nastavila rasti i nakon 2014. godine.
Među najčešćim iskustvima zabilježenima 2014. godine su iskustvo čujnosti glasova, tj. slušnih halucinacija (zabilježeno kod 1,3% anketiranih osoba) te iskustvo osjećaja da su se drugi ljudi urotili kako bi nanijeli štetu (zabilježeno kod 2% anketiranih osoba). Prisutnost nekog od tih fenomena ne vodi nužno dijagnosticiranju psihotičnog poremećaja te uporaba antipsihotika nije uvijek nužna.
Prva autorica rada, dr. Natalie Shoham, s Odsjeka za psihijatriju Sveučilišnog koledža u Londonu, navodi sljedeće: „Razloge za nesrazmjerno povećanje u uporabi antipsihotika teško je objasniti. Mogući razlog je taj što se veći broj ljudi s uznemirujućim simptoma uspješno liječi, ili to da se (antipsihotični) lijekovi koriste u druge svrhe, primjerice za liječenje depresije ili kao lijekovi protiv mučnine.”
„Ove brojke također mogu odražavati prekomjernu medikaciju psihotičnih simptoma. Neke osobe možda uzimaju ove lijekove dugo, ili se oni vjerojatnije propisuju osobama s relativno blagim simptomima. Uzimajući u obzir značajne nuspojave antipsihotika, važno je redovito prosuđivanje propisivanja antipsihotika i pažljivo razmatranje učinaka povećanog propisivanja.”
Mogući razlozi za povećanje stope učestalosti psihotičnih simptoma uključuju povećanu razinu stresa uzrokovanu ekonomskom recesijom i promjene u rekreativnoj upotrebi droga, kao što je povećanje udjela THC-a u kanabisu.
Koautorica Sally McManus navodi sljedeće: „Iako je povećanje prevalencije psihotičnih simptoma u populaciji maleno, ono je značajno i neočekivano. Kliničari bi trebali biti svjesni ovog porasta i biti spremni upitati pacijente o postojanju takvih simptoma. Važno je da u kontekstu pandemije COVID-19 raspon potreba mentalnog zdravlja stanovništva – osim tjeskobe i depresije – ne bude zanemaren.”
Postupno smanjenje stigme moglo bi učiniti ljude sklonijima otkrivanju postojanja psihotičnih simptoma. Istraživači navode da je moguće i da bi porast stope preživljavanja osoba sa psihozom, kod kojih postoji veliki, ali sve manji jaz smrtnosti u usporedbi s drugim ljudima, kroz vrijeme također mogao povećati broj ljudi koji imaju psihotične simptome.
Istraživači navode da propisivanje antipsihotika potencijalno sprječava i izraženiji porast učestalosti psihotičnih simptoma, pošto je i veća vjerojatnost da ljudi dobiju pristup učinkovitom liječenju za smanjenje svojih simptoma.
Izvornik: Shoham N, Cooper C, Lewis G, i sur. Temporal trends in psychotic symptoms: Repeated cross-sectional surveys of the population in England 2000-14. Schizophr Res. 2021;228:97-102.
Preveo: Tvrtko Žarko, dr.med.
