Vrijeme je da djelujemo na demenciju!
Dana 21. rujna obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, godinama se rujan proglašava Mjesecom Alzheimerove bolesti i tada se kroz razgovore o demenciji nastoji podići svjesnost o demenciji, koja je od strane Svjetske zdravstvene organizacije proglašena javnozdravstvenim prioritetom.
U ovom kratkom tekstu zainteresirani čitaoci mogu pronaći osnovne informacije o demenciji, odgovore na neka češća pitanja, te kontakte gdje se javiti u slučaju potrebe.
Osnovno o demenciji
Demencija nije normalan dio starenja, ona se javlja kada je mozak zahvaćen bolešću. Sindrom demencije ne utječe na svakoga isto, kod neke osobe više su izraženi jedni, a kod druge osobe drugi simptomi.
Demencija može uključivati probleme s pamćenjem, razmišljanjem, koncentracijom i jezikom. Ljudi mogu postati zbunjeni ili ne prepoznavati osobe i stvari. Demencija također može uzrokovati promjene raspoloženja ili emocija te utjecati na ponašanje osobe.
Demencija je progresivna, što znači da se simptomi s vremenom pogoršavaju. Međutim, mnoge osobe s demencijom dugi niz godina vode aktivan i ispunjen život.
Postoji mnogo različitih tipova demencije. Najčešće su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija, koje se ponekad kombiniraju (nazivaju se miješana demencija). Rjeđe su demencija s Lewyjevim tjelešcima i frontotemporalna demencija.
Većina osoba s demencijom starija je od 65 godina, ali demencija pogađa i mlađe ljude.
Nekim ljudima dijagnosticira se stanje koje se naziva blago kognitivno oštećenje (eng. mild cognitive impairment / MCI). To uzrokuje simptome koji su slični demenciji, ali nisu toliko ozbiljni. Osobe s MCI imaju veći rizik od razvoja demencije, ali neće svi razviti demenciju.
Tko obolijeva od demencije?
lako su u literaturi opisane i vrlo mlade osobe, demencija se vrlo rijetko javlja prije 50. godine života. Demencija je tipična bolest III. životne dobi, tj. tek nakon 65. godine života javlja se s značajnijom učestalošću, a što je osoba starija rizik razboljevanja raste. Najviše oboljelih nalazimo u skupini osoba 80+.
Koliko je demencija česta?
Do 65. godine demencija nije česta, nakon toga rizik razbolijevanja postepeno raste pa tako kod osamdesetogodišnjaka iznosi više od 20 %, a kod najstarijih ljudi (95+) doseže skoro 50 %, no i tu treba reći da mnoge od tih osoba će imati tek početnu, blagu formu bolesti, a čak 50 % ili polovica najstarijih osoba neće imati nikakve simptome demencije.
Kome se javiti ako sumnjamo da naš ukućanin boluje od demencije?
Liječniku obiteljske medicine, on će razmotriti tu sumnju i kroz određene pretrage i možebitnu konzultaciju sa drugim stručnjacima odgovoriti na to pitanje.
Kako se postavlja dijagnoza demencije?
Ne postoji niti jedna specifična pretraga koja sama može dati dijagnozu, no dijagnozu se danas može lako postaviti ili odbaciti nakon učinjene baterije pretraga (liječnički pregled, laboratorijska obrada, psihologijska obrada, snimanje mozga pomoću kompjuterizirane tomografije ili magnetske rezonancije).
Postoje li lijekovi za demenciju?
Da, danas imamo više lijekova koji mogu pomoći osobi s demencijom da se bolest uspori u svom napredovanju, da se simptomi bolesti smanje. Radi se o novijim lijekovima (donepezil, rivastigmin, galantamin, memantin), iz grupe antidementiva. Također, veći broj različitih supstanci je trenutno u fazi kliničkog ispitivanja, nekoliko novih lijekova za Alzheimerovu bolest je registrirano u Americi, te je za očekivati da će u skorijoj budućnosti neki od njih biti registrirani i u Europi.
Pored ovih lijekova koje osobe s demencijom koriste za poboljšanje i stabilizaciju kognitivnih funkcija, često im se propisuju i drugi lijekovi iz skupine psihofarmaka, a koji mogu popraviti raspoloženje, smanjiti tjeskobu, utjecati na neprimjereno ponašanje, dokinuti halucinacije, regulirati spavanje i drugo.
Što nakon dijagnoze demencije?
Nakon dijagnoze demencije oboljela osoba treba nastaviti i dalje aktivno živjeti, na način da bližnji stimuliraju sve ono što osoba može te pomažu samo onoliko koliko je potrebno za nastavak sigurnog življenja.
Osim standardne farmakološke terapije antidementivima potrebno je osobu s demencijom izložiti i individualno odabranom nefarmakološkom tretmanu. Oduvijek se smatralo da je radno-okupaciona terapija korisna, a danas postoji sve više dokaza o djelotvornosti art-terapije kao dodatne metode u post-dijagnostičkoj skrbi osoba s demencijom.
Dnevni boravak za osobe s demencijom predstavlja sigurno terapijsko okruženje u kojemu će osoba s demencijom moći proboraviti dio dana, mjesto gdje će imati individualno skrojen terapijski program, dok će s druge strane neformalni njegovatelj za to vrijeme biti u stanju odmaknuti se od svakodnevne rutine, odmoriti se i/ili obaviti neki drugi posao.
Palijativni mobilni timovi omogućavaju da osoba s demencijom ostane što dulje u svojoj kući, jer kroz stručnu medicinsku skrb omogućavaju zdravstvenu njegu u izvaninstitucionalnim uvjetima.
Zaključno poručujemo:
VRIJEME JE DA DJELUJEMO NA DEMENCIJU!
Korisni kontakti i adrese za članove obitelji te osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije:
Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi
Klinika za psihijatriju Vrapče, Bolnička cesta 32, 10090 Zagreb
Tel.: +385 1 3780 678
Fax.: +385 1 3780 622
E-mail: klinika@bolnica-vrapce.hr
Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi,
Hrvatski liječnički zbor
Šubićeva 9, 10000 Zagreb
Tel.: +385 1 3780 678
Fax.: +385 1 3780 622
E-mail: klinika@bolnica-vrapce.hr
https://www.alzheimer.hlz.hr
Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest
Ilica 48, 10000 Zagreb
Tel.: +385 91 4004 138
https://www.alzheimer.hr
Hrvatska Alzheimer alijansa
https://www.haa.com.hr
