U Klinici za psihijatriju Vrapče 28. travnja 2026. godine održan je javnozdravstveni stručno-znanstveni skup pod nazivom „Dobrobit i blagostanje zdravstvenih djelatnika kao temelj zdravstvenog sustava“. Skup je okupio više od 200 sudionika iz različitih zdravstvenih ustanova diljem Hrvatske, ali i susjednih zemalja, potvrđujući izniman interes za temu koja se sve snažnije nameće kao jedno od ključnih pitanja suvremenog zdravstvenog sustava.
Velik interes stručnjaka za temu dobrobiti zdravstvenih djelatnika
Na simpoziju su sudjelovali liječnici, medicinske sestre i tehničari te brojni drugi stručnjaci zaposleni u zdravstvu, čime je osigurana široka međustrukovna razmjena iskustava i perspektiva. Organizatori skupa bili su Hrvatsko društvo za kvalitetu zdravstvene skrbi Hrvatskog liječničkog zbora, Klinika za psihijatriju Vrapče i Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.
Skup je održan pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara i Hrvatskog psihijatrijskog društva.
Već i sam odaziv pokazao je kako tema dobrobiti i blagostanja onih koji skrbe o drugima nadilazi pojedinačne institucije te predstavlja zajednički izazov cijelog sustava. Sudionici su istaknuli kako je riječ o području koje je dugo bilo prisutno u svakodnevnom radu, ali rijetko sustavno otvarano na ovakav način.
Skup su pozdravnim riječima otvorili: prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče; dr. sc. Danijela Štimac Grbić u ime Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“; dr. sc. Šani Samardžić u ime Grada Zagreba; prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; Elzika Radić, mag. med. tech. u ime Hrvatske komore medicinskih sestara; doc. dr. sc. Krešimir Luetić ispred Hrvatske liječničke komore; Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica; te doc. dr. sc. Marko Ćurković, jedan od inicijatora i glavni organizator skupa.
Emocionalni stres, radna opterećenja i sindrom sagorijevanja
U stručnom dijelu programa posebnu je težinu imalo izlaganje prof. prim. dr. sc. Petrane Brečić o prepoznavanju znakova emocionalnog umora zdravstvenih djelatnika. Otvoreno je pitanje koje se često podrazumijeva, ali rijetko sustavno adresira: znamo li, kao struka, na vrijeme prepoznati vlastitu iscrpljenost, njezine rane znakove i granicu nakon koje uobičajeno profesionalno naprezanje prelazi u dugotrajno trošenje osobe. Naglašeno je kako zdravstveni djelatnici upravo zbog prirode vlastite uloge često normaliziraju opterećenje, odgađaju brigu o sebi i kasno prepoznaju znakove umora i iscrpljenosti. Stoga dobrobit djelatnika ne može biti prepuštena samo osobnoj otpornosti, nego zahtijeva i razvoj organizacijskih uvjeta, edukacijskih alata i kulture rada u kojoj je moguće govoriti o opterećenju prije nego što ono postane klinički, profesionalni ili sigurnosni problem.
U tom se okviru stres nije promatrao pojednostavljeno, kao isključivo negativna pojava. Istaknuto je kako određena razina zahtjeva može imati i poticajnu ulogu. Međutim, izazovi nastaju kada razine stresa postanu trajne, pretjerane i nesrazmjerne te kada ostanu neprepoznate ili dodatno pojačane izvanjskim okolnostima i opterećenjima na koja sami djelatnici imaju vrlo ograničen utjecaj.
Prof. dr. sc. Milan Milošević, pročelnik Katedre za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada i sporta Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, dodatno je smjestio ovu temu u okvir medicine rada i zaštite zdravlja djelatnika. Upozorio je na izrazitu zahtjevnost zdravstvenih profesija i povećanu izloženost bolestima povezanima s radom. Posebno je istaknuo kako su kod medicinskih sestara među najčešćim razlozima bolovanja upravo smetnje mišićno-koštanog sustava, što podsjeća da dobrobit zdravstvenih djelatnika nije samo pitanje psihologije ili subjektivnog osjećaja, nego i vrlo konkretno pitanje svakodnevnih radnih uvjeta, organizacije posla i dugoročne održivosti sustava.
Prof. dr. sc. Jasna Mesarić, dekanica Fakulteta zdravstvenih znanosti Sveučilišta Libertas, jasno je istaknula kako kvaliteta zdravstvenog sustava nije odvojiva od zdravlja i dobrobiti onih koji taj sustav svakodnevno nose. Brigu za zdravstvene djelatnike pritom ne treba razumijevati kao dodatak kvaliteti i sigurnosti skrbi, nego kao jednu od njezinih temeljnih pretpostavki. Promjene su moguće i potrebne na više razina: u načinu na koji razumijemo profesionalnu odgovornost, u organizaciji rada i u samoj kulturi sustava, osobito ondje gdje se opterećenje djelatnika još uvijek prečesto tumači kao problem pojedinca, a ne kao pokazatelj stanja radnog okruženja.
Longitudinalno istraživanje hrvatskog liječništva otvorilo važna pitanja rizika sagorijevanja
Posebno zanimanje izazvalo je izlaganje doc. dr. sc. Krešimira Luetića iz Hrvatske liječničke komore, koji je predstavio prve rezultate longitudinalnog istraživanja hrvatskog liječništva (pokrenutog 2022., s ciklusom praćenja svake dvije godine), u kojem je sudjelovalo više od 4.100 liječnika. Rezultati pokazuju kako gotovo svaki šesti liječnik ima visoki rizik od sindroma sagorijevanja, pri čemu su žene istaknute kao značajno izloženije, a što je pristuno u svim dobrnim skupinama. U tom smislu, kao jedna od najrizičnijih skupina jasno su se izdvojile liječnice koje rade na primarnoj razini zdravstvene zaštite, osobito u dobi od 30 do 49 godina. Istraživanje je dodatno ukazalo na razlike u izloženosti sindromu sagorijevanja i među pojedinim specijalizacijama, pri čemu su među najopterećenijima istaknute internistička onkologija, pulmologija i vaskularna kirurgija. Uz navedeno, zabilježene su i značajne regionalne razlike u nalazima. Sve to potvrđuje kako sindrom sagorijevanja, kao jedan od središnjih pojmova u okviru ove teme, nije ravnomjerno raspoređen unutar zdravstvenog sustava, što upućuje na potrebu za usmjerenijim i diferenciranijim pristupima prilagođenima specifičnostima pojedinih skupina zdravstvenih djelatnika.
Promicanje zdravlja i važnost zdravog radnog okruženja
U sklopu programa, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović predstavila je međunarodni, multisektorski europski projekt „Živjeti zdravo“, koji se u Hrvatskoj provodi već niz godina s ciljem osnaživanja lokalnih zajednica u stvaranju okruženja koja potiču zdravlje i kvalitetu života. Projekt obuhvaća više međusobno povezanih područja – od zdravstvenog obrazovanja i tjelesne aktivnosti do prehrane, radnog okruženja i okoliša, s naglaskom na dugoročno unaprjeđenje životnih navika i dostupnosti sadržaja koji (p)održavaju zdravlje i njegove sastavnice. U tom kontekstu istaknuta je i važnost uloge radnog mjesta u očuvanju zdravlja, pri čemu podaci upućuju na prostor za daljnji razvoj. Naime, tek oko 11% poslodavaca zdravlje zaposlenika prepoznaje kao prioritet, dok ih 36% svrstava među tri ključna prioriteta. Takvi nalazi naglašavaju važnost daljnjeg jačanja svijesti i sustavnog pristupa promicanju zdravlja, a što u cjelovitom i sveobuhvatnom pristupu nezaobilazno treba uključivati i radna okruženja.
Okrugli stol o izazovima zdravstvene svakodnevice
U sklopu skupa održan je i okrugli stol „Izazovi i prilike okruženja zdravstvene svakodnevice”, pod vodstvom doc. dr. sc. Marka Ćurkovića, uz sudjelovanje prof. dr. sc. Antonije Balenović, prof. dr. sc. Katarine Pavičić Dokoza, Elzike Radić, mag. med. techn., prof. dr. sc. Sunčane Roksandić, prof. dr. sc. Anđelka Vidovića i doc. dr. sc. Domagoja Vidovića. Razgovor je otvorio niz svakodnevnih, ali često nedovoljno izgovorenih pitanja: kako zdravstveni djelatnici nose i usklađuju odgovornost, zahtjeve rada, očekivanja osoba koje se liječe i njihovih bližnjih, dežurstva i oporavak, ali i kako se u takvim okolnostima čuvaju same srži zdravstvenih poziva – njihova ljudskost i smisao.
Posebno je istaknuto kako se dobrobit zdravstvenih djelatnika ne može razumjeti ni samo osobno, ni samo odnošajno, ni samo ustrojstveno, ni samo sustavno, nego kroz sve te razine istodobno. Odgovornost je, kao i u većini važnih pitanja, podijeljena. Pojedinac treba razvijati sposobnost prepoznavanja vlastitih granica, brige o sebi i traženja podrške, ali jednako tako radno okruženje treba omogućiti da takva briga bude stvarno izvediva, a ne samo načelno poželjna i prigodno spominjana. Upravo se u tom međuodnosu osobne odgovornosti, kulture zajednice i organizacijskih uvjeta nalazi prostor za ozbiljne, ali ostvarive pomake.
U raspravi je osobita pozornost posvećena spavanju, noćnom radu i radu u uzastopnim dežurstvima. Umor je pritom prepoznat ne kao znak slabosti, nego kao stvarna granica ljudske izdržljivosti koja utječe i na same djelatnike i na kvalitetu skrbi koju pružaju. Otvorena je i osobna dimenzija opterećenja, osobito u kontekstu usklađivanja profesionalnih obveza i obiteljskog života, a raspravljalo se i o budućnosti rada općenito, posebice o budućim uvjetima i sadržaju rada u zdravstvenim sustavima.
Zaključno, okrugli stol pokazao je kako se o dobrobiti zdravstvenih djelatnika može govoriti ozbiljno, ali bez patetike; otvoreno, ali bez pojednostavljenog prebacivanja odgovornosti. Stres i zahtjevnost sastavni su dio zdravstvenog poziva, no upravo zato potrebno je graditi okruženje u kojem se pretjerano opterećenje prepoznaje na vrijeme, u kojem se o poteškoćama može govoriti bez zazora, u kojem i zdravstveni djelatnici mogu biti ranjivi te u kojem se briga za djelatnike razumije kao sastavni dio kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite.
Filmska tribina otvorila razgovor o radnim uvjetima u zdravstvu
U poslijepodnevnom dijelu programa održana je i filmska tribina uz prikaz filma „Kasna smjena“ (Late Shift, 2025), nakon koje je uslijedila rasprava pod vodstvom doc. dr. sc. Marka Ćurkovića i filmskog kritičara Krešimira Košutića. Kroz razgovor sudionika – prof. prim. dr. sc. Ante Bagarića, doc. dr. sc. Senke Repovečki i filmskog kritičara Silvestra Milete – dodatno su otvorene teme radnih uvjeta, profesionalnog opterećenja i svakodnevnih izazova u zdravstvenom sustavu.
Kvaliteta zdravstvene skrbi neraskidivo je povezana s dobrobiti onih koji tu skrb pružaju. Ovaj je skup jasno pokazao koliko je ova tema iznimno važna kao jedan od ključnih pitanja održivosti suvremenog zdravstvenog sustava.
