Rezultati najvećeg europskog znanstvenog projekta analize otpadnih voda iz 2021. objavljeni su 17. ožujka od strane europske grupe SCORE i EU agencije za droge (EMCDDA) ( 1) (2). Projekt je analizirao otpadne vode u 75 europskih gradova iz 25 zemalja (23 EU + TR i NO) kako bi se istražila ponašanja konzumenata droga u tim gradovima. Ovo je najveći broj zemalja koje su do sada sudjelovale, unatoč kontinuiranom problemu COVID-19 u dotičnom razdoblju istraživanja. SCORE grupa provodi godišnje kampanje praćenja otpadnih voda od 2011. godine, kada je sudjelovalo 19 gradova iz 10 zemalja.

Od Barcelone do Limassola i od Osla do Porta, studija je analizirala dnevne uzorke otpadnih voda u slivnim područjima postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda tijekom jednotjednog razdoblja između ožujka i svibnja 2021. Otpadne vode od oko 45 milijuna ljudi analizirane su na tragove četiri ilegalna stimulansa (kokain, amfetamin, metamfetamin, MDMA/ecstasy) i kanabisa.

Studija iz 2021. ukazuje na sveukupni porast detekcije četiri od pet ispitivanih droga. MDMA je bila jedina droga kod koje je zabilježeno smanjenje u većini ispitivanih gradova. U ovom posljednjem krugu prikupljanja podataka vrijedna je pozornosti činjenica da su droge bile ravnomjernije utvrđene na svim lokacijama istraživanja, sa svih pet supstanci pronađenih u gotovo svim gradovima. To se razlikuje od prethodnih godina kada su uočeni raznovrsniji geografski obrasci. Najnoviji podaci pokazuju da se kokain, iako je još uvijek najzastupljeniji u gradovima zapadne i južne Europe, sve više nalazi u istočnoeuropskim gradovima. Isto tako, metamfetamin, povijesno koncentriran u Češkoj i Slovačkoj, danas se nalazi u gradovima diljem Europe.

Alexis Goosdeel, direktor EMCDDA, kaže: ‘Današnji nam rezultati pružaju vrijednu sliku uporabe droga u 75 gradova, nudeći vrijedne uvide u nove trendove. Rezultati pokazuju i porast i širenje većine ispitivanih supstanci, odražavajući problem droga koji je sveprisutan i složen. Tijekom proteklog desetljeća, analiza otpadnih voda napredovala je od eksperimentalne tehnike do afirmiranog alata za praćenje uporabe ilegalnih droga u Europi. Ova najnovija studija istražuje budući potencijal istraživanja otpadnih voda, od identifikacije novih psihoaktivnih tvari i evaluacije intervencija do definiranja ciljeva za javnozdravstvene programe i povećanja spremnosti i odgovora.’

Ključni rezultati 2021.

Kokain: Koncentracija metabolita kokaina u otpadnim vodama ostala je najveća u gradovima zapadne i južne Europe (osobito u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj), ali tragovi su pronađeni i u većini istočnoeuropskih gradova, gdje je uočen određeni porast. Sveukupno, u 2021. više od polovice gradova zabilježilo je povećanje koncentracije metabolita kokaina u usporedbi s podacima iz 2020. (32 od 58 gradova s podacima za obje godine). Recentni europski projekt o otpadnim vodama (EUSEME) također je pronašao metabolite crack kokaina u svih 13 ispitivanih europskih gradova, s najvećim opterećenjem u Amsterdamu i Antwerpenu. (Zagreb – 11. grad u Europi po dnevnoj potrošnji kokaina; 548.62 mg na 1000 stanovnika)

Metamfetamin: Tradicionalno koncentriran u Češkoj i Slovačkoj, ova droga je sada prisutna u Belgiji, Cipru, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Turskoj i nekoliko sjevernoeuropskih zemalja (npr. Danska, Litva, Finska, Norveška). Od 58 gradova s podacima za 2021. i 2020., oko polovice (27) prijavilo je povećanje koncentracije metabolita. (Za razliku od ostala tri stimulansa, koncentracije metabolita su bile vrlo niske do zanemarive na većini lokacija).

Amfetamin: Razina koncentracije metabolita amfetamina i dalje je varirala po gradovima, s najvećim opterećenjem prijavljenim u gradovima na sjeveru i istoku Europe (Švedska, Belgija, Nizozemska i Finska), a znatno nižim razinama u gradovima na jugu. Ali opet, od gradova s podacima za 2021. i 2020., više od polovice (28 od 55) prijavilo je povećanje koncentracije metabolita. (Zagreb – 12. grad u Europi po dnevnoj potrošnji amfetamina; 151.41 mg na 1000 stanovnika)

Kanabis: Najveće količine metabolita kanabisa (THC-COOH) pronađene su u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Hrvatskoj, Češkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Portugalu. Čini se da su ograničenja zbog COVID-19 manje utjecala na uporabu nego kod drugih droga. U 2021., gotovo polovica gradova koji su analizirali metabolite kanabisa (13 od 31) prijavila je povećanje količine kanabisa. (Zagreb – 4. grad u Europi po dnevnoj potrošnji kanabisa; 132.9 mg na 1000 stanovnika)

MDMA: Ovo je bila jedina droga čiji su metaboliti manji u većini proučavanih gradova. Gotovo dvije trećine gradova s podacima za 2021. i 2020. (38 od 58) prijavilo je smanjenje opterećenja u 2021., vjerojatno zbog zatvaranja mjesta za noćni život tijekom pandemije COVID-19, gdje se ova droga često konzumira. Najveće količine MDMA pronađene su u gradovima u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Norveškoj. (Zagreb – 14. grad u Europi po dnevnoj potrošnji MDMA; 28.26  mg na 1000 stanovnika)

Varijacije po gradovima: Studija je otkrila razlike između gradova u istoj zemlji, što se dijelom može objasniti njihovim različitim društvenim i demografskim karakteristikama (dobna raspodjela, sveučilišta, noćni život). U većini zemalja s više mjesta istraživanja, koncentracija metabolita je bila veća u velikim gradovima u usporedbi s manjim lokacijama za tri stimulansa. Takve razlike nisu otkrivene za amfetamin i kanabis. Sedamnaest zemalja koje su sudjelovale u prikupljanju podataka 2021. imalo je dvije ili više lokacija istraživanja.

Tjedni obrasci: Analiza otpadnih voda može otkriti fluktuacije u tjednim obrascima uporabe droga. Više od tri četvrtine gradova pokazalo je veću količinu metabolita tipično rekreativnih droga, kokaina i MDMA, vikendom (petak – ponedjeljak) nego radnim danima, unatoč tome što je veći dio industrije noćnog života još uvijek bio zatvoren u Europi 2021. godine. Za razliku od toga, metaboliti ostale tri droge bili su ravnomjernije raspoređeni tijekom tjedna.

Bilješke:

Uzorci iz 2021. možda su prikupljeni tijekom ograničenja zbog COVID-19, što je moglo utjecati na dostupnost droga i obrasce uporabe.

Izvornik
Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.

Skip to content