Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (IASP) s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi djelovanja na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je imperativom borbu protiv suicida budući brojke pokazuju kako se radi o „tihoj epidemiji“.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako gotovo milijun ljudi godišnje izgubi život zbog samoubojstva – to je jedna osoba svakih 30-40 sekundi uz 10-40 puta više pokušaja samoubojstva. Suicid se javlja kroz cijeli životni vijek, u svim dobnim skupinama, a drugi je vodeći uzrok smrti među ljudima od 15 do 29 godina na svjetskoj razini.
U Hrvatskoj je 2019. godine bilo 582 slučajeva suicida, stopa 14,3/100.000. S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1. Hrvatska se po stopi suicida nalazi u europskom prosjeku.
Suicidi i pokušaji suicida imaju višestruke učinke na obitelji, prijatelje, zajednice i društvo.
Suicidalnost je vrlo složeno ponašanje koje uvijek ima više uzroka. Ono se događa u složenom međuodnosu čimbenika osjetljivosti pojedine osobe i rizičnih čimbenika okoline. Niti jedan rizični čimbenik nije odlučujući. Suicidalno ponašanje najčešće se povezuje uz psihičke poremećaje pa je tako devet od deset osoba koji su počinili suicid bolovalo od nekog psihičkog poremećaja.
Iako je vrlo jasna veza između suicida i psihičkih poremećaja, osobito depresije, mnogi suicidi se događaju naglo, impulzivno u trenucima raznih kriza (a tada posebice mogu biti potaknuti sredstvima ovisnosti, poglavito alkoholnim pićima). Kao posebice važni rizični čimbenici ističu se iskustvo gubitka bližnje osobe, samoća, diskriminacija, problemi financijske ili emocionalne naravi, kronična bol ili bolest, doživljaj zlostavljanja i slično. Naročito važan rizični čimbenik jesu prethodni pokušaji suicida.
Stoga je najvažnije raditi na prevenciji psihičkih poremećaja, a kada se jave pravodobno ih prepoznati i adekvatno liječiti. Osim toga, važno je ograničiti pristup sredstvima kojima se suicid može počiniti, surađivati s predstavnicima medija kako bi osigurali primjereno i odgovorno izvještavanje o suicidima, pomoći i educirati mlade ljude kako bi razvili vještine suočavanja i nošenja sa životnim teškoćama i pritiscima, te raditi na ranom otkrivanju i pomoći ljudima koji razmišljaju o suicidu ili koji su imali pokušaj suicida.
Zahvaljujući Klinici za psihijatriju Vrapče, Hrvatska se prošle uključila u Europsku alijansu protiv depresije (EAAD) i postala dio mreže koja je razvila intervenciju u zajednici, model koji se primjenjuje u 17 europskih država. U proteklih 10 godina pokazalo se kako ovaj program intervencija, u kojem se poboljšava skrb za osobe s depresijom, dovodi do smanjenja suicidalnih pokušaja i suicida. U EAAD se udružilo 100 organizacija koje djeluju na području unaprjeđivanja liječenja depresivnih poremećaja te prevencije suicidalnog ponašanja.
Djelatnici Klinike su na osnovi stručno-znanstvene suradnje postali sastavni dio međunarodnog udruženja za prevenciju suicida, grupe koja se posebice bavi utjecajem pandemije COVID-19 na psihičko zdravlje i suicidalno ponašanje.
Suicid je moguće spriječiti. Poremećaji koji su u podlozi suicidalnosti uspješno se liječe. Stoga je najvažnije prepoznati znakove suicidalnosti i potražiti stručnu pomoć. Suicidalnost se nikad ne smije ignorirati!
U Klinici za psihijatriju Vrapče pomoć možete potražiti tijekom 24 sata dnevno.