U Tuheljskim Toplicama je od 9. do 11. listopada 2025. održan 8. hrvatski kongres o nuspojavama psihofarmaka s međunarodnim sudjelovanjem. Skup je otvorio predsjednik Znanstvenog odbora kongresa prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica, koji je u svome uvodnom izlaganju „Od nuspojave do inovativne terapije” postavio temeljnu nit vodilju skupa: razumijevanje nuspojava nije samo nužnost sigurnosti, nego i polazište za promjene u praksi i razvoj boljih rješenja za osobe koje liječimo.
Prvi dan – otvaranje i uvodna predavanja
Izv. prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić, predstavila je temu nuspojava psihofarmaka u kontekstu oporavka i promoviranih društvenih vrijednosti, u suradnji s doc. dr. sc. Domagojem Vidovićem. O kliničkim koristima tDCS-a u demenciji i MCI-ju govorila je dr. sc. Anne Panhelainen, docentica neuroznanosti (Sveučilište u Helsinkiju). Zatim su prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić (voditeljica Službe za mentalno zdravlje NZJZ „Dr. Andrija Štampar“), prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica i psihologinja Ana Kraljević prikazali kognitivne nuspojave psihofarmaka u starijoj dobi. Blok je zaokružen prikazom mjera minimizacije reproduktivnih rizika valproata u bipolarnom poremećaju koje su izložili Iva Kuliš, mag. pharm., univ. spec. oec. (HALMED), Barbara Kovačić Bytyqi, mag. biotech. in med. (voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju, HALMED) te prof. dr. sc. Siniša Tomić (ravnatelj HALMED-a).
Nakon rasprave, večer je bila posvećena društveno-kulturnom programu: predstavljanju i projekciji kratkog animiranog filma „Psihonauti” te otvorenju interaktivne foto-izložbe Doma sv. Josip.
„Psihonauti” i izložba „Dom sv. Josip” – kulturni okvir kongresa
Kratkometražni animirani film „Psihonauti” nastao je kao višegodišnji proces pod Radasovim vodstvom, u kojem su osobe na liječenju u Klinici za psihijatriju Vrapče sukreatori: sudjelovali su u ideji, konceptu, scenografiji i sinkronizaciji. Film osnažuje autore i mijenja perspektivu javnosti: osobe s iskustvom psihičke bolesti nisu samo „pacijenti”, nego autori i pripovjedači koji artikuliraju vlastito iskustvo i prenose ga drugima. Film je prikazan na nizu domaćih i međunarodnih festivala (Annecy, Dani hrvatskog filma, Animafest i dr.) te je osvojio više nagrada i posebnih priznanja u području animacije. Autorstvo filma potpisuje Niko Radas, zajedno s osobama na liječenju koje su sudjelovale kao suautori.
Interaktivna foto-izložba „Kultura sjećanja / Culture of Memory” (Ljiljana Vrbić, Ana Čizmin Jelinić, Lea Brenčun, Kristina Tušek; Dom za starije osobe Sveti Josip) prvi je put izložena izvan prostora Doma na 8. hrvatskom kongresu o nuspojavama psihofarmaka. Fotografije, snimane uglavnom bez insceniranja i u prirodnom svjetlu, nastale su povodom 15. obljetnice cjelodnevnog boravka Doma Sveti Josip te prate svakodnevicu osoba starije životne dobi, osobito onih s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama. Izložba koristi tehniku prisjećanja kao podršku očuvanju kognitivnih funkcija: publika je pozvana upisati vlastite uspomene i asocijacije uz prikazane prizore, čime se ruši stigma i vraća fokus s dijagnoze na osobu. Na temelju prikupljenih dojmova nastaje katalog „Od kulture sjećanja do kulture osjećanja” s edukativnim sadržajem, fotografijama i zapisima posjetitelja.
Drugi dan – metabolički i gerijatrijski fokus, ekstrapiramidne nuspojave
Petak je otvoren temama snažno vezanima uz kliničku praksu. izv. prof. dr. sc. prim. Trpimir Glavina, (predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split) govorio je o psihofarmacima i metaboličkom sindromu te potrebi promišljenog vaganja rizika i koristi; izv. prof. dr. sc. Zrnka Kovačić Petrović (Klinika za psihijatriju Vrapče) o nuspojavama novih psihoaktivnih tvari; prof. dr. sc. Marina Šagud (KBC Zagreb) o praktičnim koracima u prepoznavanju i liječenju tardivne diskinezije; a prof. dr. sc. Vladimir Janjić (dekan Fakulteta medicinskih nauka Kragujevac, Srbija) o izazovima dijagnostike i terapije akatizije. U središnjem dijelu dana doc. prim. dr. sc. Paola Presečki i prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica zajednički su prikazali nuspojave standardnih antidementiva; prof. dr. Richard C. Oude Voshaar (University of Groningen/UMCG) izložio je farmakološko liječenje depresije u nemoćnih starijih osoba. Blok je zaokružio doc. dr. sc. Branimir Radmanović (Kragujevac, Srbija), predavanjem o seksualnim neželjenim djelovanjima antidepresiva.
Treći dan – depreskripcija, antiamiloidna terapija, menopauza i spavanje
Završni dan otvorili su izv. prof. prim. dr. sc. Suzana Uzun (Klinika za psihijatriju Vrapče), izv. prof. prim. dr. sc. Oliver Kozumplik (Klinika za psihijatriju Vrapče) i prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica pregledom adjuvantnih analgetika kroz “priču o nuspojavama”.
Nakon toga je prof. dr. sc. Nenad Bogdanović (Karolinska Institutet/Karolinska University Hospital) održao online predavanje o nuspojavama antiamiloidne terapije. Presjek metaboličkih nuspojava psihofarmaka prikazali su prof. dr. sc. Nela Pivac (Institut Ruđer Bošković), izv. prof. prim. dr. sc. Suzana Uzun i prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica.
U posljednjem je bloku izv. prof. prim. dr. sc. Sandra Vuk Pisk ponudila globalnu i praktičnu perspektivu o nuspojavama psihofarmaka u menopauzi, izv. prof. dr. sc. Suzana Mimica detaljno je obradila interakcije lijekova i dodataka prehrani (“je li prirodno uvijek i bezopasno?”), dok su izv. prof. prim. dr. sc. Oliver Kozumplik, izv. prof. prim. dr. sc. Suzana Uzun i prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica povezali poremećaje spavanja u starijoj dobi s nuspojavama propisanih lijekova.
Program je zaključen prikazom nalaza o nuspojavama antipsihotika u nacionalnoj bazi koji su predstavili mr. pharm. univ. spec. pharm. Morana Pavičić, mag. biotech. in med. Barbara Kovačić Bytyqi i prof. dr. sc. Siniša Tomić (ravnatelj HALMED-a).
Posteri – širina tema i izdvojeni naglasci
Posterska sekcija obuhvatila je raspon od prikaza slučajeva i farmakovigilancijskih pregleda do edukativnih i sestrinskih pristupa sigurnosti. Posebno izdvajamo rad Sandre Kerovec i prof. prim. dr. sc. Ninoslava Mimice „Pletenje kao podrška procesu liječenja”, koji artikulira pletenje i kukičanje kao jednostavne, dostupne i strukturirane nefarmakološke intervencije s potencijalom za smanjenje stresa, poticanje samoregulacije i jačanje kognitivnog angažmana. Autori naglašavaju i socijalnu dimenziju ovih aktivnosti – osjećaj pripadnosti i svrhovitosti u zajedničkom radu – te pozivaju na sustavnija istraživanja terapijskog učinka, osobito u radu s ranjivim skupinama i osobama s demencijom.
Uz ovaj rad, posterska sekcija donijela je i teme poput važnosti razumijevanja psihofarmaka kao temelja sigurne sestrinske skrbi (Marijana Hodak Ivanišević i sur.), pregleda potrošnje antipsihotika u Hrvatskoj 2020.–2024. (Eva Šintić i sur.), prikaza priapizma uz risperidon (Marija Štracak i sur.) i akutnog bubrežnog zatajenja uz duloksetin (Nikola Žaja i sur.), kao i radova koji snažno naglašavaju potrebu pravovremenog informiranja osoba na liječenju i njihovih obitelji. Cjeloviti abecedni popis 29 postera dostupan je u službenom programu.
Na kraju, stručni žiri kojeg su sačinjavali prof. dr. Richard C. Oude Voshaar, prof. dr. sc. Antoni Novotni i doc. dr. Branimir Radmanović, dodijelilo je nagrade najboljim posterima:
- prvo mjesto osvojili su Sandra Kerovec (OZANA, Štrikeraj café, Zagreb) i prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica (Klinika za psihijatriju Vrapče) za rad „Pletenje kao podrška procesu liječenja”;
- drugo mjesto pripalo je timu KBC-a Rijeka (prof. prim. dr. sc. Elizabeta Dadić-Hero, prof. prim. dr. sc. Klementina Ružić, dr. Lucija Hero-Marijanović, dr. Alen Mančić, doc. dr. sc. Tanja Grahovac Juretić) za „Društvene mreže i dismorfofobija”;
- treće mjesto osvojio je tim Klinike za psihijatriju Vrapče uz suradnju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dr. Lea Kozina, dr. sc. Divna Blažev, dr. Kristina Brozić, dr. Mirella Lasić, dr. sc. Danijela Žakić Milas, izv. prof. dr. sc. Zrnka Kovačić Petrović) za „Čimbenici povezani s upotrebom psihofarmaka kod pacijenata ovisnih o alkoholu”.
Cjeloviti, abecedni popis svih 29 postera nalazi se u službenom programu
Sigurnost liječenja kao zajednički zadatak
WHO definira farmakovigilanciju kao „znanost i aktivnosti povezane s otkrivanjem, procjenom, razumijevanjem i prevencijom štetnih učinaka ili drugih problema povezanih s lijekovima” — u praksi psihijatrije to znači sustavno praćenje i prijavljivanje nuspojava te prilagodbu terapije u stvarnim uvjetima liječenja. Smjernice NICE preporučuju redovito metaboličko praćenje osoba na antipsihoticima (težina, tlak, glukoza, lipidi), a vodeći klinički centri poput Mayo Clinica naglašavaju ranu detekciju tardivne diskinezije i informiranje osoba o koristima i rizicima liječenja.
Ukratko: tema nuspojava traži zajednički jezik psihijatara, neurologa, gerijatara, kliničkih farmakologa i farmaceuta, medicinskih sestara/tehničara i javnozdravstvenih stručnjaka — upravo onakav multidisciplinarni susret kakav je ovaj kongres omogućio.
GALERIJA SLIKA
