Sleep Croatia 2025 okupio je oko 200 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke, Slovačke, Srbije, Nizozemske, Španjolske, Njemačke i Grčke. Skup je održan u organizaciji Klinike za psihijatriju Vrapče, u suradnji s Hrvatskim društvom za apneju Hrvatskog liječničkog zbora te Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske. Tijekom tri dana u Zagrebu je predstavljena široka slika medicine spavanja koja spaja neuroznanost, kliničku medicinu, javno zdravstvo uz kliničke protokole, s jasnim fokusom na mjerljive ishode liječenja — događaj koji, po dosegu i sadržaju, predstavlja istinsku prekretnicu za domaću somnologiju.
Okvir skupu dali su četiri keynote govornika- neuropedijatrica prof. Barbara Gnidovec Stražišar (Slovenija), neurolozi prof. dr. sc. Karel Šonka (Republika Češka) i prof. dr. sc. Leja Dolenc Grošelj (Slovenija) te neuropsihijatrica prof. dr. sc. Ivana Rosenzweig (Ujedinjeno Kraljevstvo) koji su saželi najnovije spoznaje o neurofiziologiji spavanja, poremećajima cirkadijanog ritma i njihovim implikacijama u neurologiji, psihijatriji i javnom zdravstvu.
Odmak od dojmova ka standardiziranim pokazateljima
Javnozdravstveni ton dodatno je postavljen u uvodu: doc. dr. sc. Domagoj Vidović u izlaganju „Kako Hrvatska spava 2025?“ usporedio je potrošnju benzodiazepina i Z-lijekova u više zemalja te pokazao kako je Hrvatska među većim potrošačima u Europi, globalno se benzodiazepini koriste sve manje, a Z-lijekovi sve više. Zaključak je bio operativan: treba mjeriti standardizirane pokazatelje — adherenciju na CPAP, liste čekanja za PSG i ishode liječenja — s ciljem unaprijeđenja centara spavanja i pojedinih kliničara.
Neurofiziologija spavanja i personalizirana medicina
Doc. dr. sc. Barbara Barun predstavila je neurofiziologiju spavanja i poveznice s kardiometaboličkim rizicima i kognicijom, naglasivši kako se kvaliteta spavanja izravno odražava na dugoročne ishode. Dr. Ana Marija Šantić prikazala je osobitosti strukture spavanja kod oboljelih od opstruktivne apneje u spavanju i PTSP-a — fragmentaciju spavanja, smanjen udio sporovalnog spavanja i REM disrupcije koje utječu na dnevno funkcioniranje i terapijske rezultate. Prof. dr. sc. Dinko Mitrečić govorio je o dvosmjernoj vezi spavanja i neurodegeneracije: poremećaji spavanja mogu ubrzavati neurodegenerativne procese, dok rane neurodegenerativne promjene mijenjaju obrasce spavanja — argument za ranije prepoznavanje i ciljane intervencije. Na to se nadovezao doc. dr. sc. Aleksandar Savić s fokusom na personaliziranu medicinu spavanja i integraciju intervencija usmjerenih na spavanje u specijalizirane programe.
Na prvoj liniji – sestrinstvo i fizioterapija
Praktični dio programa, pod vodstvom univ. mag. med. techn. Katarine Pisk donio je sesiju namijenjenu medicinskim sestrama/tehničarima i fizioterapeutima, osmišljenu kao prikaz rada „na prvoj liniji“. U fokusu su bili protokoli za PSG/PG i MSLT/MWT, edukacija pacijenata za CPAP, rane primjene AI-alata u svakodnevnoj praksi i specifičnosti spavanja kod žena. Interaktivna radionica s video-slučajevima i kratkim kvizovima potvrdila je visoku razinu predznanja publike, uz naglasak na stalno osvježavanje znanja u rjeđim i diferencijalno-dijagnostičkim temama.
Iz perspektive pulmologije i otorinolaringologije
Pulmološko-otorinolaringološki blok otvorio je pitanja liječenja opstruktivne apneje u spavanju kroz cijeli spektar pristupa: od optimizacije CPAP-a i poboljšanja adherencije, preko kritičkog promišljanja AHI-a kao jedinog pokazatelja kontrole bolesti i uvođenja dodatnih metrika do kirurških zahvata na nosu (radi smanjenja otpora i bolje podnošljivosti terapije) te mandibularnih udlaga kao samostalne opcije za dio bolesnika ili dopune CPAP-u. Zaključak je bio konsenzualan: OSA djeluje sustavno, osobito na kardiovaskularni rizik pa terapiju treba slagati individualno i multidisciplinarno.
Posebno ističemo predavanje dr. Ane Brajdić Šćulac, pulmologinje — „Podtipovi simptoma opstruktivne apneje u spavanju (OSA) i kardiovaskularni ishodi“ — u kojem je pokazano da precizno prepoznavanje simptomskih podtipova omogućuje točniju procjenu kardiovaskularnog rizika, bolju stratifikaciju bolesnika i personaliziraniji odabir terapije uz ciljano praćenje ishoda.
Pregled satelitskih simpozija
U satelitskom dijelu otvoreni su konkretni „mostovi“ između tehnologije i klinike: doc. dr. sc. Pedro Nogueira (Portugal) pokazao je kako umjetna inteligencija u dijagnostici apneje u spavanju ubrzava i ujednačava analizu PSG/PG signala te pomaže u trijaži i praćenju — AI djeluje kao ko-pilot, uz human-in-the-loop pristup: stručnjak uvijek pregledava i potvrđuje prijedloge AI-ja prije klinične odluke. Doc. dr. sc. Pavol Pobeha (Slovačka) rasvijetlio je hemodinamiku kod OHS pacijenata i mjesto PAP-terapije. Tinta Visser (Njemačka) predstavila je nove pristupe u polisomnografiji s beyond-AHI markerima.
Dr. Nikolaos Roussos (Grčka) pokazao je kako telemonitoring u CPAP-u pretvara nadzor adherencije u podatkovno vođenu rutinu.
Doc. dr. sc. Ivo Darko Gabrić, kardiolog, voditelj Kardiološke poliklinike KBC Sestre milosrdnice, prikazao je tirzepatid, dvojni agonist GIP/GLP-1, kao novu opciju u liječenju debljine i OSA-e — uz naglasak na odabir bolesnika i praćenje ishoda liječenja kao dopunu standardnoj terapiji.
Panel „1001 lice nesanice“ uz doc. dr. sc. Domagoja Vidovića i dr. sc. Marinu Mioč kroz interaktivne slučajeve i pitanja publike naglasio je racionalnu farmakoterapiju i integraciju nefarmakoloških alata (KBT-I, edukacija, higijena spavanja) te važnost preciznog razlikovanja podtipova i komorbiditeta.
Poremećaji spavanja i mentalno zdravlje
Poveznica spavanja i mentalnog zdravlja provlačila se kroz više izlaganja: prof. prim. dr. sc. Petrana Brečić istaknula je kako nesanica kod osoba sa suicidalnim rizikom može biti “kap koja prelije čašu” i naglasila potrebu ranog prepoznavanja i strukturirane skrbi, dok je dr. sc. Marina Mioč, neurologinja, analizirala nesanicu iz neurološke perspektive s praktičnim implikacijama za svakodnevnu praksu. Doc.dr.sc. Stjepan Jurić, neurolog i epileptolog, razložio je diferencijalnu dijagnozu narkolepsije. Dodatno su istaknuti digitalizirani KBT i AI-podrška, povezanost poremećaja spavanja i depresije te uloga telemedicine (kućni PSG/PG, tele-monitoring PAP/NIV, digitalni KBT-I).
Širi pogled na poremećaje spavanja – od izazova u pedijatriji do specifičnosti spavanja žena u menopauzi
Zadnji dan ovog jedinstvenog kongresa, program je otvoren “širim pogledom” na apneju u spavanju, uključivši teme centralne apneje i cerebrovaskularnog rizika u OSA-i, uključujući kognitivne i izvršne funkcije. Dr. Irena Šarc (Slovenija) prikazala je PAP-terapiju kod sindroma hipoventilacije uzrokovanog pretilošću (OHS), s naglaskom na hemodinamske učinke i odabir bolesnika. Dr. Kristina Ziherl (Slovenija), pulmologinja i somnologinja, predstavila je nove parametre za procjenu težine OSA-e („beyond AHI“) i njihovu kliničku primjenu. Prof. dr. sc. Romana Gjergja-Juraški, neuropedijatrica i somnologinja iz Dječje bolnice Srebrnjak, sažela je suvremene izazove praćenja djece s apnejom u spavanju.
U nastavku su teme ‘zakoračile’ izvan OSA-e u kliničku svakodnevicu te se tako tematiziralo pospanost zdravstvenih djelatnika i sigurnost pacijenata što je prikazala prof. dr. sc. Jasna Mesarić, glimfatički sustav, ažuriranje smjernica za RLS/PLMD, diferencijalnu dijagnostiku noćnih epileptičkih napadaja, RBD te poremećaje spavanja u osoba s psihozom. Ginekolog doc. dr. sc. Ivan Bolanča obradio je poremećaje spavanja u menopauzi i njihovo zbrinjavanje u svakodnevnoj praksi, a upravo je sesija o spavanju u menopauzi izazvala najživlju raspravu – posebno na temu hormonske terapije i njezine uloge u ublažavanju tegoba. Žene u menopauzi se često žale na probleme poput teškoća s uspavljivanjem, ranog jutarnjeg buđenja, dnevnog umora i razdražljivosti. Spavanje u ovom životnom razdoblju zaslužuje više pažnje – jer kvaliteta spavanja direktno utječe na kvalitetu života.
Profesionalni razvoj u fokusu
Skup je zaključen porukom o budućnosti struke: plan nasljeđivanja (succession planning) — od mentorstva i standardizacije kompetencija do stvaranja jasnih putanja za nove generacije stručnjaka — preduvjet je održivog razvoja medicine spavanja. U završnom obraćanju, doc. dr. sc. Domagoj Vidović zahvalio je sudionicima i partnerima te pozvao na iduće izdanje konferencije – Sleep Croatia 2027.
GALERIJA SLIKA
